Predsjednik Ivo Josipović u svom je "Američkom dnevniku" za Vjesnik pisao o svom radnom posjetu SAD-u, ističući kako je na svim službenim sastancima, od Bijele kuće i razgovora s potpredsjednikom Bidenom, preko State Departmenta i radnog sastanak s državnom tajnicom Hilary Clinton do susreta s kongresmenima i senatorima jedna stvar bila konstantom: Hrvatska i SAD su saveznici i partneri.

Josipović piše kako je Hrvatskoj važno da Amerika prepoznaje važnost što skorijeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji, kao zalog stabiliziranja jugoistočnog susjedstva.

"S posebnim ponosom primam snažnu podršku koju Hrvatska dobiva za nastavak politike pomirenja i partnerstvo i suradnju u našoj regiji, kao i potpunu prijateljsku otvorenost da svoje djelovanje usko i strukturirano koordiniramo s njima, susjedima i Europskom unijom", kaže Josipović dodajući kako je razumljivo da dijelimo zabrinutost zbog razvoja zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje je "kriza povjerenja među vodećim političkim čimbenicima dostigla alarmantnu razinu". "SAD ističe zabrinutost činjenicom da je osam, devet mjeseci nakon izbora, BiH još uvijek bez vlade, nema dijaloga među ključnim političkim protagonistima u Federaciji, a vlasti srpskoga entiteta svojim potezima i retorikom dovode u pitanje ustavni poredak zemlje. Dijelimo njihovu zabrinutost", piše predsjednik.

Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Josipović piše kako "naš interes za ravnopravnost Hrvata u BiH nije pitanje hrvatskog plemenskog poistovjećivanja, još manje ambicije da se miješamo u unutarnje poslove nama najvažnijeg susjeda". "Podsjećam naše američke prijatelje da je tradicija konstitutivnosti naroda duboko utemeljena u ustavotvornoj tradiciji europskoga kontinentalnog prostora, te da je potrebno pronaći djelotvornu ravnotežu između principa konstitutivnosti naroda i konstitutivnosti građana. Zanemarivati i jedan od ta dva konstituirajuća elementa u BiH ne vodi izlasku iz krize. Izazovi regionalnoj stabilnosti još su uvijek brojni. Dijalog se mora nastaviti. Ali nitko, ni velike sile poput SAD-a, još manje netko od susjeda ne može naći rješenje problema u BiH. To mogu samo građani i narodi u BiH, njihovi legitimni politički predstavnici", zaključuje Josipović.

Josipović piše i kako se na predavanju koje je održao na prestižnom Chicago Clubu u suradnji s Katoličkim sveučilištem De Paul osvrnuo i na kontroverzu presude hrvatskim generalima. "Za zločine, koji su se pritom nesumnjivo dogodili s hrvatske strane, kad ih već nismo spriječili, odavno smo morali naći i kazniti krivce. Sada to čini Haag i bilo bi dobro da to čini prema kriterijima koji ne bi izazivali kontroverze, a time nehotice relativizirali moralnu i svaku drugu osudu zločina", piše Josipović dodajući, pak, kako će Hrvatska kao pravna država poštovati odluke Haag i kada nam se ne dopadaju, ali da pri tom nema obaveze da se svakoj odluci bezrezervno i divimo.

Josipović piše i kako su ga upozoravali da je hrvatska zajednica u Chicagu radikalno desna te da se tamo još gaje uspomene na NDH. "Danas, dvadeset godina nakon stjecanja samostalnosti i petnaest godina nakon oslobađajućih akcija Bljesak i Oluja, svaki je politički radikalizam koji se poziva na naciju ne samo neprihvatljiv, nego i besmislen. I zato on među američkim Hrvatima ne igra nikakvu aktivnu ulogu", kaže Josipović.