U Bruxellesu je nekoliko predstavnika hrvatskih nevladinih organizacija iznijelo svoje primjedbe o svim mjerilima za zatvaranje Poglavlja 23. "Pravosuđe i ljudska prava" u pretpristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju.

 

Kako napominje Deutsche Welle, u veljači ove godine 15 nevladinih organizacija dale su svoje mišljenje o promjenama u okviru koje traže mjerila za zatvaranje poglavlja 23, a od od veljače do svibnja zabilježen je i napredak, ali i nedostaci.

"Ukoliko bi se omogućio pristup informacijama, podacima i istraživanja o tome kako se uistinu provodi reforma pravosuđa i kako se zadovoljavaju mjerila u odnosu na procesuiranje ratnih zločina i zaštitu nacionalnih manjina, tada bi taj mehanizam bio koristan i za Hrvatsku i EU i nudio informacije koliko Hrvatska napreduje i koliko taj napredak održava", kaže nakon sastanka Jelena Berković iz GONG-a.

Kako napominje Deutsche Welle, službenih reakcija iz Europske komisije za sada još nema uz zaključak da mehanizam monitoringa za Bugarsku i Rumunjsku nije primjenjiv za Hrvatsku niti to EU nakon članstva Hrvatske u Uniji želi.

"Neovisno što Komisija ili EU misli o mehanizmu, nama u Hrvatskoj je to potrebno, imali bi smo monitoring nad bilo kime tko završi na vlasti nakon izbora, a da se pozitivne promjene ne vrate na početak", istaknula je Berković.

Nevladine organizacije napomenule su u Bruxellesu da nisu riješena pitanja obeštećenja žrtava ratnih zločina, nedostaje fond za obeštećenje svih žrtava ratnih zločina, a kritizirali su činjenicu da Vlada nije objavila građanima što je zapravo dogovorila s EU-om o članstvu.

Na kraju sastanka nevladine organizacije izrazile su nadu da će Hrvatska završiti pristupne pregovore do kraja lipnja te da će se i nevladine organizacije uključiti u informacijsku kampanju građana pred referendum o članstvu u EU, napominje Deutsche Welle.