I službena najava Ministarstva financija o novom zaduženju teškom 750 milijuna eura po kamatnoj stopi od 5,875 posto s dospijećem 2018. godine svakako je Vladu Jadranke Kosor uvrstila među rekordere među hrvatskim vladama koje su se voljele zadužiti.

Vlada Ivice Račana u četiri godine mandata povećala je javni dug Hrvatske za oko 33,2 milijardi kuna, a Jadranka Kosor sa zaduženjima ministra Ivana Šukera pa zatim i njegove nasljednice Martine Dalić približila se toj brojci. U prvoj godini mandata Kosor nas je zadužila za oko 10 milijardi kuna, Šuker je prošle godine podignuo razinu zaduženja za dodatnih 13 milijardi kuna, dok je ministrica Dalić samo ove godine zadužila Hrvatsku dva puta po 750 milijuna eura.

Sedam godina vladavine premijera Ive Sanadera zadužilo nas je za oko 40 milijardi kuna pa je Kosor svakako rekorder, a do kraja mandata možda nas još dodatno iznenadi tj. zaduži.

Račan je sa svojim zaduženjima uspio zaustaviti rast nelikvidnosti u državi, dok je Kosor unatoč zaduženjima povećala nelikvidnost i odvela je na rekordnu razinu. Tako je u trenucima kada je došla na vlast neplaćenih obveza bilo u visini od dvije milijarde i 800 milijuna kuna dok je danas ona na razini većoj od 13 milijardi kuna.

Prema projekcijama iz Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, sljedeće će Vlade u dva mandata morati vratiti gotovo 100 milijardi kuna duga od čega nas samo sljedeće godine čeka povrat od 14 milijardi kuna.

Vlada nakon izbora trebala bi u četiri godine mandata vratiti gotovo 40 milijardi kuna duga koliko stiže na naplatu! Prema izračunu kojega je svojedobno objavio Business.hr u godini ulaska Hrvatske u EU, 2013. godine trebali bi vratiti oko 5 milijardi kuna duga, godinu kasnije oko 9 milijardi kuna, a u 2015. godine oko 14 milijardi kuna duga.

Naravno trebat će ubrojiti i nova zaduženja jer je očigledno kako Hrvatska neće moći vraćati dugove ukoliko se dodatno ne zaduži po poznatoj Šukerovoj mantri "Nismo se dodatno zadužili, nego smo uzeli da bismo vratili bivši dug".