Izvanredni sastanak čelnika 17 zemalja eurozone, trebao bi danas rezultirati programom pomoći krizom poharane Grčke, no i prije nego što je sastanak počeo, mnogi su uvjereni kako na kraju dana Grčka neće biti "spašena" i to zbog različitih stavova kako izvući tu zemlju iz krize.

Rješenje za grčku dužničku krizu čini se daljim nego ikada, unatoč činjenici da "pad Grčke" znači i širenje krize na druge članice s visokim dugovima poput Španjolske te prije svega Italije.

Kako piše Deutsche Welle ključno je pitanje o kojem na summitu treba donijeti odluku, treba li i može li eurozona prihvatiti djelomični stečaj Grčke, dakle prijelaznu i djelomičnu platnu nesposobnost jedne zemlje - ili to treba spriječiti pod svaku cijenu?

Dio ministara ne isključuje djelomičan stečaj Grčke dok drugi zagovaraju tzv. "porez na financijska tržišta". Bio bi to doprinos privatnog sektora, koji bi pogodio prije svega špekulante.

"Ovaj porez mogao bi donijeti mnogo novca, a da pri tome ne dođe do povoda za djelomičan stečaj Grčke", piše DW dodajući da banke ne žele poseban porez pa stoga rade na vlastitom prijedlogu.

Riječ je o konceptu sudjelovanja privatnih vjerovnika u novom paketu pružanja pomoći, a na taj način bi se grčki dugovi mogli smanjiti za 40 milijarda eura.

U igri je piše, Deutsche Welle i opcija oprosta duga, no to bi bilo rješenje samo u slučaju ako bi Grčka napustila eurozonu i vratila se svojoj drahmi. No to još za sada nitko nije zatražio.