Merkel je kazala kako je grčki spori napredak u uvođenju reformi, koje se potrebne da bi dobili novi "paket pomoći, na dnevni red ponovno stavio ideju većeg nadzora te države od drugih članica EU

Njemačka kancelarka Angela Merkel je jučer nakon sastanka europskih vođa izrazila svoju frustraciju zbog sporog napretka reformi u Grčkoj, ali je odbila izravno govoriti o planovima da se u tu državu uvede povjerenik EU za poreze i uštede.

Takav njemački prijedlog je tijekom vikenda iscurio u javnost te izazvao zgražanje grčkih političara zato što bi ta osoba imala pravo veta na odluke parlamenta i vlade.

Merkel je kazala kako je grčki spori napredak u uvođenju reformi, koje se potrebne da bi dobili novi "paket pomoći, na dnevni red ponovno stavio ideju većeg nadzora te države od drugih članica EU. Dodala je da kada EU i MMF, koji su zaduženi za praćenje stanja u Grčkoj, budu mogli u svojem izvještaju napisati da je Grčka ponovno "na pravom putu" tada će se i tema jačeg nadzora moći maknuti s dnevnog reda, piše EUObserver.

Merkel izbjegavala spomenuti EU povjerenika za Grčku

No, Merkel se strašno trudila da u izjavi ne spomene EU povjerenika s pravom veta u Grčkoj, jer je ta tema izazvala mnogo ljutnje prošlog vikenda. Umjesto te nove ideje, koju su mnogi nazvali gušenjem demokracije, Merkel se vratila staroj ideji s kojom su se svi složili u listopadu prošle godine o "snažnijem praćenja na terenu" grčkog napretka u razdoblju programa EU i MMF u toj državi na rubu bankrota. Merkel je kazala kako taj sustav sada treba učiniti učinkovitijim.

Pozvala se i na pritisak koji trpi od zastupnika svoje stranke i njemačkih liberala koji traže stroži odnos prema Grčkoj, tvrdeći kako vođe država koje posuđuju novac žele svoje parlamente na svojoj strani te zato trebaju uspjeh u tim mjerama. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je nakon summita branio Angelu Merkel i rekao da je "potpuno normalno" što se traži praćenje grčkog napretka, no i dodao je kako nema govora o tome da se toj državi postavi tutor. "Takav stav nije iznijela, a niti branila kancelarka Merkel", kazao je Sarkozy te dodao kako ne bi bilo razumno, demokratično, a ni učinkovito kontrolirati Grčku izvana.

Hoće li Grci moći platiti 14,5 milijardi eura duga?

Prije sastanka je prijedlog takvog povjerenika izazvao podjelu među europskim liderima. Otvoreno je prijedlog branila Švedska, dok su protiv bili Luksemburg i Austrija. Novi sastanak o stanju u Grčkoj ovog tjedna će održati europski ministri financija. Pojačava se pritisak na Grčku da sklopi dogovor s privatnim financijskim institucijama koje imaju njihove obveznice. Kada se uspiju dogovoriti o dijeljenju gubitaka, tek tada će Grci dobiti novi "paket pomoći" od EU-a i MMF-a. Među europskim državama, najviše će im posuditi Njemačka.

Ukoliko Grci ne uspiju dobiti taj novac na vrijeme, neće moći otplatiti 14,5 milijardi duga koji im na naplatu stiže sredinom ožujka. U tom slučaju im prijeti bankrot i izlazak iz eurozone.