Pakt o fiskalnoj uniji, na kojeg su prekjučer pristali predstavnici 25 od 27 članica EU, izazvao je brojne interne političke polemike u zemljama koje su uskratile podršku, Velikoj Britaniji i Češkoj, ali je iskorišten kao podloga za političke borbe i u nekim zemljama kojima slijedi ratifikacija pakta.

Britanski premijer Cameron pod pritiskom je oporbe, ali i nekih članova vlastite stranke, još otkad je u prosincu prošle godine odbio ideju u stvaranju fiskalne unije. Češki premijer Necas, također se mora nositi s pritiskom kojeg donosi ovako teška odluka.

"Ovo će ozbiljno naškoditi Češkoj, to je svima jasno. S druge strane, sama odluka svima je nejasna", kazao je češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberger, član stranke Top 09 koja je dijelom vladajuće koalicije. Najjača stranka u koaliciji, Građanski demokrati kojima pripada i premijer Necas, svrstala se na euroskeptičnu stranu koju predvodi predsjednik Klaus.

Interne podjele čeških političkih elita po ovom pitanju nisu nepoznanica. "Ako Schwarzenberger postane predsjednik, stvari bi se mogle promijeniti", kazao je neimenovani europski dužnosnik za EU Observer. U tom svjetlu može se iščitati i izjava premijera Necasa koji je kazao kako odluka da ne uđu u fiskalnu uniju nije konačna i da postoji šansa da Češka pakt odobri kasnije. Vjerojatno je mislio na ožujak 2013. godine, kada Klausu ističe mandat.

Bez obzira na to što je ostavio opciju ulaska otvorenom, Necas ipak nije propustio kazati kako je izjava njegovog ministra bila "ekstremno nepromišljena", dodavši da Češka nije glasala za fiskalnu uniju kada je odlučivala o ulasku u Eu 2003. godine. Problem je samo što ovakvo zaoštravanje odnosa neće pridonijeti održavanju ionako labave vladajuće koalicije, jer je Schwarzenberger već najavio kako bi njegova stranka mogla lojalnost prebaciti na stranu oporbenih socijalista.

Istovremeno, pakt je izazvao probleme i u zemljama koje su ga načelno odobrile. Jaka irska stranka Fianna Fail, pridružila se ostalim euroskeptičnim strankama u zahtjevu da se o ulasku u fiskalnu uniju održi referendum. I sama vlada je od glavnog tužitelja tražila pravni savjet o tome, iako je tekst pakta sročen tako da izbjegava potrebu referenduma. Opozicija je pak najavila da će stvar odvesti na ustavni sud ukoliko vlada zaključi da referendum nije potreban.

Slična je situacija i u Danskoj, gdje su euroskeptične stranke ljevice i desnice zajedno nastupile u zahtjevu za referendumom. Međutim, istraživanja pokazuju i da većina zastupnika u parlamentu i većina građana podržavaju pakt o fiskalnoj uniji.

Stvar bi se problematičnom mogla pokazati i u Francuskoj, iako je aktualni predsjednik Sarkozy jedan od kreatora ideje o fiskalnoj uniji. Njegov glavni oponent na predstojećim predsjedničkim izborima, socijalist Francosi Hollande, kazao je kako će pakt staviti na reviziju ako pobijedi i postane predsjednik.

Njegova pozicija pokrenula je debatu u francuskim političkim krugovima o tome može li se sporazum staviti na preispitivanje jednom kad ga Sarkozy potpiše, što se očekuje u ožujku. Osim toga, postoji mogućnost da Hollande zapravo nema namjeru francusku izvući iz fiskalne unije, već na ovaj način želi sebi priskrbiti koji politički bod kod domaćih euroskeptika.