Štedljivi proračun za 2012. godinu trebao bi pomoći hrvatskoj Vladi da očuva kreditni rejting i omogući zaduživanje u inozemstvu u ovoj godini

Sjednica Vlade na kojoj će se raspravljati o Prijedlogu Državnog proračuna za 2012. godinu, održat će se ipak tek idući ponedjeljak, no i na sutrašnjem dnevnom redu, onom otvorenom za javnost, dok će se i dalje na zatvorenom raspravljati o kadrovskim pitanjima kojima nikad kraja, bit će pregršt zanimljivosti, među kojima je svakako najzanimljiviji paket poreznih zakona Matica sindikata djelomično podržava Vladine smjernice za novi proračun.

O proračunu će Vlada raspravljati na izvanrednoj sjednici početkom idućeg tjedna kako bi, sukladno najavama, proračun bio gotov najkasnije do kraja veljače, a sutra su na dnevnom redu 7. sjednice Vlade, između ostalog, nacrti prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o Financijskom inspektoratu, Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, s nacrtima konačnih prijedloga tih zakona.

Vlada će također razmatrati i nacrt prijedloga zakona o Poreznoj upravi te o dopuni Stečajnog zakona, zatim nacrt prijedloga zakona o Agenciji za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, također s nacrtima konačnih prijedloga zakona.

Štedljivi proračun za 2012. godinu trebao bi pomoći hrvatskoj Vladi da očuva kreditni rejting i omogući zaduživanje u inozemstvu u ovoj godini, kazao je ministar financija Slavko Linić u intervjuu Reutersu objavljenom početkom tjedna, a neslužbeno moglo se čuti da je zatražio da se skrešu stavke za regres i božićnicu, što je, očekivano, dignulo sindikate na noge, koji su odmah poručili da je realno da će u tom slučaju pokrenuti tužbe protiv Vlade, premda načelno podržavaju neke Vladine namjere.

Podugačkim priopćenjem oglasila se Matica hrvatskih sindikata, koja okuplja preko 65.000 članova zaposlenih u zdravstvu, predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem školstvu, znanosti i visokom obrazovanju, pravosuđu i bankarskim djelatnostima, također ustvrdivši da djelomično podržava Vladine smjernice za državni proračun za ovu godinu. Međutim, upozorava da će izmjene poreznog sustava i rezanje potrošnje najviše pogoditi srednji sloj građana te obrazovanje i znanost, a mogle bi dovesti i do pada proizvodnje i potražnje.

U najavljenim promjenama poreznog sustava za Maticu je prihvatljivo to što se ne povećava ukupno porezno opterećenje u zemlji, prebacuje se težište oporezivanja na potrošnju i kapital, teret krize se ravnomjerno raspoređuje, a dodatnim mjerama ublažuje se regresivni učinak rasta PDV-a i štite najsiromašnije kategorije. Matica pritom ne očekuje da će rast PDV-a dovesti do inflatornih tendencija, zbog niskog volumena domaće potražnje s tendencijom daljnjeg pada. Postoji opasnost od deflatornih učinaka zbog smanjenja potražnje čiji uzrok neće biti samo rast PDV-a, već i smanjenje neto plaća srednjeg sloja, i opća psihologija neizvjesnosti koja će ponovno stimulirati veću štednju koja se ne angažira kroz investicije.

Neprihvatljivim ocjenjuje to što promjene u poreznom sustavu dovode do smanjenja neto plaća velikom broju građana i pogađaju srednji sloj, a u tom kontekstu je apsolutno neprihvatljivo da se nije povećala najveća porezna stopa za plaće iznad visine plaće Predsjednika Republike, kao i što nije predviđen porez za financijsku industriju i grane koje ostvaruju ekstra profite. Smanjenje doprinosa za zdravstvo i parafiskalnih nameta obično u uvjetima krize dovodi do zadržavanja tih sredstava na računima poduzetnika, a ne do investiranja, dok bi efikasnije moglo biti oslobađanje od poreza na dobit za reinvestiranje.

S druge strane, uključenje države je poželjan i jedini mogući način oživljavanja proizvodnje tako da Matica podržava svako investiranje, pa i u infrastrukturu, iako je efekt povrata izuzetno dug. Na dulji rok treba ojačati privatni sektor gospodarstva podupiranjem malog i srednjeg poduzetništva, za što treba osloboditi dio neracionalno korištenih sredstava iz proračuna. Matica se izričito protivi najavi smanjenja javne potrošnje u iduće četiri godine sa 42 posto na 38 posto BDP-a, jer europske zemlje prosječno imaju javnu potrošnju na razini 51 posto, a države ispod 40 posto smatraju se neoliberalnim primjerom demontaže socijalne države. Hrvatska javna potrošnja nije velika, već je izrazito neracionalna i neučinkovita.