Iako zbog teške gospodarske situacije Vlada Zorana Milanovića nije imala uvriježenih 100 dana poštede, ta obljetnica ipak dolazi za desetak dana. Koliko je bila uspješna u radu, na građanima je da procijene, no svoje ocjene za tportal dali su i analitičari i stručnjaci koji, sudeći po odgovorima, potezima Kukuriku vlade i nisu baš oduševljeni.

Kada je 23. prosinca Kukuriku koalicija i službeno preuzela vladanje Banskim dvorima, bilo je jasno da uobičajenog roka za uhodavanje neće imati te da će se odmah morati uhvatiti u koštac s rješavanjem gorućih gospodarskih problema. Iako je neke poteze po tom pitanju potegnula, konstatntna kadroviranja zbog čije sporosti Vlada već krši zakon, ali i neke neobjašnjive odluke, ni analitičarima ne ulijevaju nadu da će vladajući obaviti sve ono što su obećali.

'Primjerice, vraćanjem ministara u nadzorne odbore i zapošljavanjem ljudi od povjerenja zapravo šalju poruku - 'budite partijski ljudi i dobro ćete proći u životu'. S druge strane, u upravu HEP-a stavili su Zlatka Koračevića iako su se svojedobno ismijavali time što su u upravama i nadzornim odborima takvih poduzeća završavali ljudi koji se, primjerice, bave poljoprivredom. Mislim da od Vlade dolazi niz poteza koji su neuvjerljivi. Uzmimo kao primjer investicijski projekt aerodroma u Zagrebu kojim su se hvalili Linić i Čačić. Postavlja se pitanje jesu li možda firme koje dolaze tamo investirati bliske Čačiću. Opći je argument vladajućih da većina problema dolazi iz mandata prošle vlade. Naslijeđeno je to što je naslijeđeno, no vi ste ti koji su se odlučili kandidirati na izborima i preuzeti odgovornost', poručio je vladajućima otvoreno politički analitičar Jaroslav Pecnik, koji je kukurikavcima zamjerio nedostatak agresivnosti, ali i vidljivosti da zbilja misle provesti ono što su obećali.

Istina, nemoguće je u 100 dana provesti sva obećanja iz kampanje, no i predsjednik Vijeća GONG-a i docent na Fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj, čije je područje interesa civilno društvo, primijetio je da se Vlada trenutno fokusira samo na jedno područje.

'Moje je mišljenje da je prilikom ocjene rada Vlade u prvih 100 dana bitno naglasiti kontekst u kojem je Kukuriku koalicija preuzela vlast, u vrijeme kada je gospodarska situacija bila izuzetno teška i kada je bilo mnogo gospodarskih problema. U tom smislu nova se vlada najviše bavila gašenjem požara, pritom je neke gasila uspješno, a neke neuspješno. Zbog tog gašenja požara mi zapravo nemamo prilike vidjeti njihov program i ne vidimo da rade stvari iz programa. Bavili su se pritom i kadroviranjem, ali uglavnom se to sve svodilo na to da su se bavili temama koje su naslijeđene. Ono čime se nisu bavili jest demokratizacija političkog sustava. Primjerice, i dalje ne znamo što će biti sa Zakonom o referendumu. Pitanje je i što je s izbornim zakonikom', kazao je za tportal Šalaj.

 

Donošenje proračuna za 2012, takozvana mini porezna reforma, i najava investicijskog ciklusa, veliki su potezi Vlade u prva tri mjeseca, no za ekonomskog analitičara Luku Brkića upitno je hoće li sve te ekonomske i gospodarske mjere polučiti dugotrajan rezultat.

'Čini mi se da mjere koje vlada provodi nisu nešto što bi se moglo ocijeniti pozitivno s aspekta gospodarstva. Smanjivanje deficita je pohvalno, ali više se išlo na povećanje prihodovne strane, nego na smanjivanje rashodovne strane. Upravo to malo sređivanje rashodovne strane do kojeg je došlo ima smisla samo ako ga slijede strukturalne reforme. No ja ne mogu ocijeniti da se ide u tom smjeru. Što se tiče investicija, investicije u infrastrukturu koje su predviđene ne mogu polučiti neke rezultate. Trebaju nam investicije koje će omogućiti stvaranje dodatne vrijednosti, no ja to ne vidim', kazao je Brkić za tportal i pritom se odmah ogradio da je za sustavniju analizu Vladinih poteza u gospodarstvu 100 dana ipak premalo.

NAJVEĆE ZAMJERKE - ISKRIVLJAVANJE DEMOKRACIJE I BEZOSJEĆAJNOST PREMA RADNICIMA

Iako su se mnogi potezi Vlade u zadnja tri mjeseca našli na udaru kritika medija, ali i stručne javnosti, neki su u očima naši sugovornika ipak vidljiviji od drugih. Jedan od njih je i vraćanje političara u nadzorne odbore i uprave državnih poduzeća, zbog čega već mjesecima buku stvara i oporba, a upozoravajući signali stižu i iz Europske unije.

'Kao prvo, ideja o povratku politike u državna poduzeća bode u oči i vrišti. Drugo, najproblematičnija stvar je benevolantan stav prema zaposlenima, odnosno nezaposlenima. Neka se već jednom dogovore kakva su vlada. Ako su socijaldemokratska vlada, onda neka to pokažu i na primjeru radnika', kazao nam je Pecnik, misleći pritom i na 'nedostatak empatije' vladajućih u slučaju Dioki.

Za Šalaja su pak pogotovo sporne odluke u kojima se na ovaj ili onaj način gazilo načelo sudjelovanja građana u odlučivanju. 'Prvi sporni porez bio bi takozvali Komadinin zakon, kojime se omogućava da na mjesto župana netko zasjedne bez izbora na lokalnoj razini. To je iskrivljavanje demokracije i mislim da to nisu trebali napraviti. Druga je stvar što je ova vlada previše zbrzala referendum o članstvu u EU koji nije bio sustavno pripremljen. To nije pridonijelo razvoju demokracije. Treća stvar je slučaj Ferenčak, kada se osobu koja iza sebe ima nepravomoćno završen sudski postupak htjelo ugurati u nadzorni odbor. Taj slučaj zapravo je indikator šireg problema jer pokazuje da Kukuriku koalicija ne funkcionira kao da ima zajednički program', smatra Šalaj.

Zajedništva u koaliciji ipak je donekle bilo kada su u pitanju gospodarske mjere, pogotovo kada se donosila žestoko osuđivana takozvana mala poreska reforma. 'Politika povećanja PDV-a naglašava prihodovnu stranu, no ja bih osobno povećanje PDV-a stavio kao posljednju mjeru. S druge strane, ne vidim da se išta radi na naplati poreznih dugova. Ministar Linić rekao je da se radi o iznosu od 50 milijardi kuna, od čega je pola nenaplativo. No 25 milijardi je naplativo i ne vidim da se išta konkretno radi oko toga', rekao je Brkić za tportal.

ZA VLADAJUĆE IPAK IMA NADE?

Unatoč silnim kritikama, ipak treba imati na umu da je Vlada Zorana Milanovića odradila tek prvih 90 dana na vlasti te da ispred sebe ima još više od tri i pol godine rada i pokušaja da poboljšaju standard građana i izvedu Hrvatsku iz krize.

'Pohvalno je što postoji želja i odlučnost da se neke stvari pokrenu. Primjer za to vam je Slavko Linić i njegova želja da se uvede red i da se obračuna s onima koji ne plaćaju porez. Sviđa mi se i ministrica Holy - ima znanja i ideju što hoće i zna svoj posao', pohvalio je ipak Pecnik dio vladajuće strukture.

Ni za ekonomskog analitičara Brkića nije sve tako crno. 'Deficit će sigurno biti smanjen i oslobodit će se dio sredstava. Ova vlada je uspjela sačuvati kreditni rejting koji je bio korak do 'smeća'. Zapravo, sama činjenica da se vlast promijenila stvara optimizam i nadam se da on nije lažni. Na verbalnoj razini uvode se neka nova pravila ponašanja, no naglašavam ponovno da bez strukturalnih reformi neće biti ništa. Ova vlada prolazi ili pada na strukturalnim reformama', upozorio je Brkić.

Koliko će, pak, građani blagonaklono gledati i na neke teške poteze i odluke vlade, ovisit će prije svega i o komunikaciji vladajućih s onima koji su ih birali. Za sada postoje neke naznake da se oko važnijih stvari nisu konzultirali s, primjerice, sindikatima ili civilnim društvom.

'HDZ je podcijenjivao građane i mi ne znamo kako će se nova vlada ponašati. Već vidimo da se kodeks dobre prakse savjetovanja s civilnim društvom ne poštuje. Ja se samo nadam da se neće opet dogoditi da odluke donose političke elite, a da su građani marginalizirani', zaključio je Šalaj.