Vladajuća većina u Predsjedništvu Sabora odlučila je dokinuti političko pokroviteljstvo hrvatskog parlamenta nad komemoracijom u Beliburgu koja se obilježava 15. svibnja. Financijska sredstva od pola milijuna kuna ove godine će biti iznimno osigurana.

'Budući da se povjesničari u Europi pa i u Hrvatskoj slažu da u potpunosti nisu moguća objektivna tumačenja činjenica te da o povijesti ne odlučuju političke stranke, niti parlamenti, Predsjedništvo Hrvatskog sabora smatra da ne bi trebalo nametati mišljenja o zbivanjima na Bleiburškom polju i takozvanom Križnom putu, pa stoga Hrvatski sabor ne bi trebao biti pokrovitelj samo obilježavanja 15. svibnja na Bleiburškom polju, već i žrtava koje su pale za slobodu Hrvatske. Iznimno će ove godine biti pokrovitelj, ali samo financijskim sredstvima osiguranim u proračunu za obilježavanje 15. svibnja - Spomendana Bleiburških žrtava i žrtava Križnog puta', stoji u zaključku Predsjedništva Sabora o pitanju pokroviteljstva nad Bleiburgom.

'Opće je hrvatsko jedinstvo, u tom sam uvjeren, da postoje žrtve ne samo Križnog puta, nego da postoje i mnoge nevine žrtve koje su stradale na način da im nije suđeno. Svi osuđuju one koji su počinili i koji su uzročnici tih žrtava, žrtve zaslužuju puno poštovanje i pijetet i to je ono s čim smo se na Predsjedništvu Sabora složili. Ono s čime se nismo složili, predstavnici u Predsjedništvu od strane Kukuriku koalicije i HDZ-a, je da i dalje ne budemo pokrovitelj nad održavanjem i obilježavanjem žrtava bleiburških i žrtava Križnog puta. Radi se o tome da smatramo da su žrtve do kojih je došlo bile žrtve na Križnom putu kroz Hrvatsku i Sloveniju, da su se na bleiburškom polju odvijale završne i legitimne borbe Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i već tada gotovo poraženih Pavelićevih snaga i da je tamo došlo do stradanja s obje strane, ali nije bilo nevinih žrtava. Nevinih žrtava je bilo, jer je do njih došlo bez suđenja, na stratištima i grobnicima kroz put Križnog puta. Smatramo da treba obilježavati, dati počast i pun pijetet tim žrtvama na stratištima grobnicama Križnog puta', pojasnio je odluku Sabora njegov predsjednik Boris Šprem.

Kazao je kako je 1996. prilikom donošenja Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima došlo do zloupotrebe jer se izmjenom Zakona 15. svibnja naveo kao spomendan, odnosno dan obilježavanja hrvatskih žrtava za slobodu i nezavisnost, a u odluci o formiranju Odbora za obilježavanje bleiburških i žrtava Križnog puta tog istog datuma utvrđeno je da se obilježavaju bleiburške žrtve i žrtve Križnog puta.

Osim zaključaka vezano uz Bleiburg, Predsjedništvo Sabora zaključilo je i da bi se 18. studenoga trebala obilježavati ne samo tragedija Vukovara, nego i spomendan na sve hrvatske žrtve stradale za slobodu i nezavisnost, kao što bi se, kao i do sada, 23. kolovoza trebao obilježavati kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma i autoritativnih režima.

Šprem je u odgovoru novinarima potvrdio da će Sabor financijski biti pokrovitelj Bleiburga ove godine jer su sredstva u proračunu već osigurana, te da će se u jesen nastojati organizirati rasprava na kojoj bi se odredio novi datum 'obilježavanja žrtava Križnog puta'.

Novinari su Šprema podsjetili da su na Bleiburgu bili i aktualni pemijer Zoran Milanović, ali i predsjednik Ivo Josipović te su predsjednika Sabora upitali što se dogodilo da SDP mijenja mišljenje.

'SDP ne mijenja mišljenje, SDP razmatra što se događalo ovih zadnjih 12 godina, a događale su se zloupotrebe i manipulacije obilježavajući na Bleiburgu žrtve Križnog puta. Kao što znate, ikonografija ustaška, fašistička je dominirala upravo na vašim ekranima, niste mogli to zaobići. Želimo to promijeniti, želimo učiniti to da se žrtve Križnog puta obilježavaju u Hrvatskoj, da se obilježavaju na dostojanstven i primjeren način', kazao je Šprem.

Kazao je kako se Predsjedništvo Sabora u svojoj odluci nije povodilo inicijativom Danijela Ivina, kao ni inicijativom Saveza antifašističkih boraca, nego rezolucijama Europskog parlamernta iz 2005. i 2009. i parlamentarne skupštine Vijeća Europe gdje se govori da se političke stranke ne bi trebale baviti odlučivanjem o povijesti. Novinari su tada Šprema upozorili da je upravo Račanova politika uvela obilježavanje Bleiburga, no Šprem je kazao da tada nije bilo rezolucija Europskog parlamenta.

'Imamo nova saznanja, nove odrednice i Europske unije, a mi uskoro ulazimo u EU', rekao je Šprem, na što su ga novinari upitali zašto se onda premijer Milanović nije vodio tim odrednicama kada je išao na Bleiburg.

'Simbol stradanja žrtava Križnog puta je bio na Bleiburgu i tako ga se uzimalo, sve do sada dok nismo ocijenili da bi trebao prestati biti taj simbol', zaključio je Šprem.