Zakonom o otpadu država nije uspjela nametnuti županijama gradnju regionalnih deponija po suvremenim standardima

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nikako da Vladi pošalje tri ključna zakona iz svog resora. Do smjene bivše ministrice Mirele Holy nacrti su bili spremni, do ljeta su prošli javnu raspravu i dobili komentare javnosti, ali nema ih na sjednicama Vlade. Pozitivno ih je ocijenila Europska komisija. Ministar Mihael Zmajlović uvjerava nas da nijedan - Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o otpadu Zakon o zaštiti prirode - ne stopira i ne drži u ladici, ali da nisu spremni.

Odmah početkom godine i svog mandata Mirela Holy obrušila se na dotadašnji sustav zbog kaotičnosti u konkretnim primjerima. Zbrinjavanje ambalaže jest očistilo Hrvatsku od boca, ali uz nerazumnu potrošnju i gubitak od 700 milijuna kuna. Premda je pola kune po boci u cijeni proizvoda trebalo financirati odvajanje, prikupljanje i preradu, na kraju je velik dio troškova pokrivao državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zakonom o otpadu država nije uspjela nametnuti županijama gradnju regionalnih deponija po suvremenim standardima, pa danas u cijeloj zemlji ne postoji nijedan. Odlažemo na primitivne deponije, zajedno biotpad i namještaj. U nekim županijama, poput Osječko-baranjske, projekt regionalnog deponija traje mučnih desetak godina, a umjesto lopata dignute su euromilijunske sudske tužbe između investitora (osam slavonskih gradova) i nesuđenih izvođača (austrijski Strabag i Saubermacher).

 

 

UDRUGE ODOBRAVAJU STAV EUROPSKE KOMISIJE

 

WWF, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode i Zelena akcija kažu da izvješće EK potvrđuje njihov stav da su projekti regulacija rijeka štetni, a da je stanje u procesima donošenja odluka na području vodnog gospodarstva katastrofalno.

 

'Kritike Europske komisije smatramo kao jasan politički signal Mihaelu Zmajloviću, ministru za zaštitu okoliša i prirode, da zaustavi svih sedam projekata, kako bi se pokazala ozbiljna spremnost na prihvaćanje EU legislative koja je preduvjet za pristupanje EU', komentirala je Irma Popović Dujmović iz WWF-a.

 

Najviše kritiziraju način izrade studija za procjenu utjecaja na okoliš zbog nedostatka argumenata i stručnosti. 'Evidentno je da su studije svedene samo na formalni instrument za dobivanje suglasnosti za daljnju realizaciju projekta. Očigledno je da su predloženi projekti zastarjeli, ekološki destruktivni i samim time ekonomski neopravdani', rekao je Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.

Otpad svakodnevno stiže. U Zagrebu 285 tisuća tona otpada godišnje, 950 tona dnevno. Suvremeni regionalni deponiji ne postoje, iako se na njihovoj izgradnji u nekim županijama radi od 2000. godine. Suočena s ovim problemom u 21. stoljeću javnost je Ministarstvu poslala 1100 primjedbi i komentara na nacrt Zakona o otpadu.

U Ministarstvu kažu da se 'nijedan zakon ne stopira, ne drži u ladici niti bilo što slično, nego se na njima radi jer nisu spremni'. Ministar Zmajlović za tportal poručuje: 'Dozvolite mi da se kratko osvrnem i na insinuacije da nam zbog pokretanja procedure prijete kazne 2013. po osnovi obaveze prethodne selekcije otpada. Postojeći važeći zakoni ne samo da daju potpuni okvir županijskim i lokalnim jedinicama da provedu prethodnu selekciju i naplatu po volumenu, nego ih na to i obavezuju. Ne trebaju, dakle, čekati nove zakone nego početi izvršavati svoje zakonske obaveze. Na primarnoj selekciji i naplati po volumenu osobno ću inzistirati.'

Zakon o zaštiti okoliša sada ne sprečava manipulacije studijama utjecaja zahvata na okoliš. Na primjeru šest velikih Vladinih infrastrukturnih i energetskih projekata jedan službenik Europske komisije u svojoj analizi, čiji je sadržaj tportal iznio ljetos, kaže: 'Unatoč vrlo složenim pravilima za tvrtke koje traže ovlaštenje za izradu studija, čini se da nakon što steknu formalne uvjete više nema nikakve kontrole njihova rada. Investitori plaćaju te tvrtke, a ne postoji mehanizam ocjene njihovih proizvoda.'

Europska komisija pobunila se zbog nejasnih ekoloških kriterija prilikom odobravanja projekata, još lani. Bivša Vlada o prigovorima iz Bruxellesa javnosti mudro ništa nije rekla. Dopis su zatim različito tumačili ministrica Holy i potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Holy je ipak u nacrt Zakona o zaštiti okoliša unijela reformu postupka procjene utjecaja na okoliš. Treba standardizirati provjeru studija, utvrditi jesu li točne ili lažirane, nestručne ili neutemeljene. Autorima lažiranih treba trajno oduzeti ovlaštenje za buduće izrade studija.

Treći, Zakon o zaštiti prirode čekamo radi poboljšanja upravljanja zaštićenim dijelovima prirode i divljih vrsta. Najvažnije, osnivanje Nacionalne parkovne agencije objedinilo bi upravljanje svim parkovima prirode i nacionalnim parkovima (ukupno 19), s jedinstvenim stručnim i čuvarskim službama. Nadzornici bi bili nadležni za djelovanje u bilo kojem parku, a ne samo u granicama svog. Financije treba rasporediti pravednije, centralizacijom u agenciji. Ako NP Plitvička jezera i NP Krku godišnje posjeti po oko milijun turista i na ulaznice potroši milijune eura, da li to znači da uprava parka može zadržati sav taj novac? Nacrt novog zakona nacionalne parkove smatra nacionalnim blagom, pa predlaže raspolaganje novcem prema potrebi i projektima pojedinog parka ili projekta.

Zmajlović obećava da ovaj zakon ide prvi na Vladu, jer se s njegovom izradom najdalje odmaklo. Javna rasprava trajala je do 20. svibnja, otkada Ministarstvo analizira komentare.

Europska komisija dosta je zabrinuta. U izvještaju o monitoringu za Hrvatsku u listopadu kaže da 'kvalitetu procjene utjecaja na okoliš za projekte treba značajno poboljšati'. 'Treba pojačati administrativne kapacitete u nekim sektorima, pogotovo u području klimatskih promjena, kontrole industrijskog zagađenja i upravljanja rizicima, zaštiti prirode i kemikalijama. Valja povećati investicije kroz sve sektore, ali osobito u području kvalitete zraka, industrijskog zagađenja i kontrole rizika, vode i otpada', piše u izvještaju koji je EK objavila 10. listopada.