Premijer Zoran Milanović pojasnio je da se režu dodaci na plaće, ali i prvi put poručio da ne može davati apsolutna obećanja o osnovicama i koeficijentima

Glavna tema sjednice Sabora je prijedlog državnog proračuna za iduću godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu. Njegove glavne značajke su razvoj i nastavak štednje, a Vlada ambiciozno očekuje i rast BDP-a od 1,8 posto.

Vlada očekuje da pokretač snažnijeg rasta gospodarstva budu javne i privatne investicije, a s time i rast BDP-a od 1,8 posto. Ono zbog čega su već službe u javnom sektoru najavile prosvjede jest rez od 2,3 milijarde kuna koji čeka zaposlene u javnom sektoru.

Premijer Zoran Milanović pojasnio je da se režu dodaci na plaće, ali i prvi put poručio da ne može davati apsolutna obećanja o osnovicama i koeficijentima. "Dakle, mi i dalje štitimo osnovice i koeficijente. Vidjet ćemo dokle je to moguće. U ovom trenutku mislimo da je. Prema tome, ne dajem nikakva apsolutna obećanja, niti sebi, niti drugima", istaknuo je premijer.

"Dovoljno dugo sam u ovom poslu da znam da ovakvog udara na obrazovanje i znanost nije bilo do sada. Nije bilo niti u ratnim godinama. Dakle, u četvrtak, 29. studenog imamo štrajk u četiri sindikata, a vjerojatno i u pet", poručio je predsjednik Matice sindikata Vilim Ribić.

Nezadovoljni rezovima su i u poljoprivredi. Nezavisni seljaci poručuju da im je iznos, nakon prošlogodišnje 3 milijarde i 200 milijuna kuna za izravne potpore u poljoprivredi, ove godine smanjen za 45%. Za poljoprivrednike strahuje i Poljoprivredna komora. "Nažalost, bojimo se da će određeni broj obiteljskih gospodarstava morati prekinuti s proizvodnjom. Možda neće prekinuti, ali će prekinuti mirovinski sustav i sva davanja koje daje državi i otići će na biro za zapošljavanje", naglašava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.

Štednja je preduvjet za ravnotežu u proračunu, poručuje pak Zoran Milanović. "Već čujem poljoprivrednike, razumijem. Svi bi htjeli, dakle svi žele. Međutim, proračun direktno isplaćuje plaće ukupno zaposlenom broju ljudi u Hrvatskoj. Ostali se manje više moraju snaći sami", jasan je premijer.

Plan ministra financija Slavka Linića predviđa 113, 7 milijardi prihoda, rashode od 124 i pol milijarde kuna. Glavni razlog proračunskog deficita od gotovo 11 milijardi kuna su 4,2 milijarde veći rashodi, najviše zbog većih kamata i sanacije brodogradilišta.