Ministar financija Slavko Linić komentirao je kritike guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića da Vlada presporo reformira državne tvrtke.

"Vlada je najviše uspjela učiniti na pozicijama proračuna koji su uvijek bile subvencije. Vidite da su mnogi seljaci nezadovoljni, ali radimo na reformama", rekao je Linić pojasnivši reforme sustava poticaja koje je Vlada provela.

"Ocjenjujemo da poticaji trebaju biti okrenuti navodnjavanju. Zato jeste i izdatak za iduću godinu 0,7% veći deficit zbog ulaganja Hrvatskih voda, ali su smanjeni direktni poticaji. S druge strane, veliki korisnici tih subvencija su bila brodogradilišta. Kao što vidite, nisu više. Riješili smo stare dugove, nove idemo riješiti s privatizacijom. Treći veliki gutač novaca u proračunu je bila željeznica. I taj je dio dobrim dijelom razriješen, a do kraja godine će biti razriješen. Proveli smo strukturno kompletne promjene, utvrdili što su strukturni i organizacijski problemi te koja društva ne mogu opstati", kaže ministar financija.

Linić je rekao je prioritet dan onima koji su u proračunu najviše koštali građane Hrvatske.

"Sad idu i cestarske firme, idu i pošte, idu i ostala trgovačka društva, idu i Hrvatske šume. Prema tome, radi se", rekao je Linić.

Nakon njegovog izlaganja novinare je zanimalo je li se sve moglo napraviti prije, odnosno brže.

"Uvijek može biti kritike u tome, ali rečeno je da se ništa ne radi. Ako je ništa to kad glavninu subvencija skinete, onda bih rekao da nije točna ocjena Vlade u tom dijelu. Radi se puno", naglasio je Linić.

Ministar financija je odgovorio i na pitanje je li monetarna vlast mogla učiniti više. Linić je prije svega pojasnio što je osnovni zadatak monetarne vlasti.

"To je održavati likvidnost, paziti na deviznu likvidnost te inflaciju", rekao je Linić te dodao:

"Je li potrebno reći da su, u ovom trenutku, kad se zadužujemo u Ministarstvu financija, kamate ispod 2%. Znači, novaca ima, kamate također nisu upitne. Kad govorimo o deviznoj likvidnosti, sve obveze Hrvatske se izvršavaju. Kad govorimo o inflaciji, ona je uzrokovana našim usklađenjima cijene energenata koje su socijalno potpuno neopravdano od bivše vlasti zapuštene pa sad imamo taj udar koji smo imali na cijenu. Rekao bih da se u tom dijelu monetarnoj vlasti nema što prigovoriti", smatra Linić.

Ipak, neki gospodarstvenici i ekonomski stručnjaci smatraju da je potrebna devalvacija kune.

"Uvijek ostaje ta vječita priča neuspješnih i stručnjaka koji podržavaju te neuspješne, da ćemo sve riješiti s devalvacijom. Valjda polako shvaćamo da, kada imamo javni dug od 170 milijardi kuna i kad je ukupni dug Hrvatske 45 milijardi eura, nije tako lako povući te poteze, pogotovo što bi se neuspješni lako privremeno sakrili iza efekata devalvacije", kaže ministar financija dodavši da u tom nema velikog razmimoilaženja između Vlade i Hrvatske narodne banke.

"Ono što je problem gospodarstva je nelikvidnost. Kao što vidite, mi se bavimo i našim poduzećima koje pokušavamo okrenuti uspješnosti, ali se isto bavimo i sa svakim privatnim poduzećem, poduzećem iz realnog sektora. U tome okupljamo banke i poslodavce i zajedno s njima ćemo se baviti strukturnim problemima u hrvatskim tvrtkama", zaključio je Linić.