Motiv povećanja plaća je u poticanju najizvrsnijih ravnatelja da ostanu u službi, jer bi u privatnom sektoru imali puno veće plaće za takve rukovodeće pozicije, ali i za sprečavanje korupcije

Prva odluka Vlade u 2013. usrećila je ravnatelje i zamjenike ravnatelja nekih Vladinih agencija i tijela poput Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Njima će se usvajanjem novog zakona povećati plaća sa 12 ili 13 tisuća kuna na 15 ili 16 tisuća kuna.

Prema odluci Vlade i prijedlogu izmjena Zakona o obavezama i pravima državnih dužnosnika koje je predstavio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, povećavaju se plaće dužnosnika poput ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko, zamjenika ravnatelja HZZO-a, ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i pomoćniku HZMO-a. Njihove plaće do sada su bile od 11 do 13 kuna, a od danas im se povećavaju za 20-ak posto, odnosno na 16-ak tisuća kuna.

Neka radna mjesta koja do sada nisu bila dužnosnička, poput predsjednika Saveza za nacionalne manjine, pomoćnika HZZO-a, zamjenika ravnatelja HZZ-a, zamjenika ravnatelja HZMO-a, novim prijedlogom o izmjenama i dopunama Zakona o obavezama i pravima državnih dužnosnika postaju dužnosnička te im se plaće također povećavaju za 20-ak posto.

Ovim prijedlogom uvodi se i pravilo da se svi državni dužnosnici nakon prestanka dužnosti moraju moći vratiti na svoje staro radno mjesto (koje su imali prije obavljanja državne dužnosti). Ako je u pitanju javno poduzeće ili javna služba, dužnosnik se mora moći vratiti na posao, a ako je u pitanju radno mjesto u privatnom poduzeću, vlasnik tvrtke može sam, u roku od 45 dana od predaje zahtjeva, odlučiti hoće li dužnosnika primiti natrag.

U slučaju da se dužnosnik ne želi vratiti ili da mu privatnik ne dozvoli povratak, država će mu prvih šest mjeseci isplaćivati punu dužnosničku plaću, a drugih šest mjeseci pola plaće. Nakon tih godinu dana, dužnosnik gubi pravo na izravan povratak na stari posao.

Motiv povećanja plaća je u poticanju najizvrsnijih ravnatelja da ostanu u službi, jer bi u privatnom sektoru imali puno veće plaće za takve rukovodeće pozicije, ali i za sprečavanje korupcije. Sugovornik iz Ministarstva rada rekao nam je kako su pritisci, primjerice, farmaceutske industrije, da se određeni lijekovi stave na liste, toliko snažni da je potreban osigurač u vidu povećanja plaće kako odgovorne osobe ne bi uzimale mito.

Ista pravila vrijede i za saborske zastupnike te za predsjednika Republike, s iznimkom da bivšeg predsjednika mora na stari posao primiti čak i poslodavac privatne tvrtke bez obzira na to je li ranije imao stalno radno mjesto ili poseban ugovor. Naravno, osim ako je tvrtka u međuvremenu - dok je predsjednik bio na Pantovčaku - propala.