Vlada je usvojila prijedlog Zakona o minimalnoj plaći prema kojem bi ubuduće sama određivala iznos 'minimalca' uredbama. Prema tom prijedlogu, minimalna plaća bi u ovoj godini trebala biti 2.984 kune ili 170 kuna više no sada.

Ministar Mirando Mrsić pojasnio je kako je krajnji cilj prijedloga zadržavanje standarda zaposlenih.

"Vlada treba donositi uredbom iznos minimalne plaće neposredno pred donošenje svih drugih ekonomskih parametara kao što je proračun krajem godine uz konzultacije sa socijalnim partnerima", rekao je Mrsić.

Za pojedine industrijske grane ostavljena je mogućnost da se u kolektivnim ugovorima ugovori niža razina minimalne plaće. No, ona ne smije biti manja od 95 posto iznosa koji vrijedi za ostale zaposlene.

"Smatramo da ćemo na ovakav način i zaštiti standard radnika i ne dopustiti da minimalna plaća bude ispod praga siromaštva što će nam se, ako nešto ne napravimo, desiti vrlo brzo", izjavio je Mrsić.

U proceduru su iz drugog pokušaja poslane i izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. U međuvremenu su obavljene tražene dorade, rekao je ministar Željko Jovanović.

"Zakon predlaže jednu novinu. On ukida obvezu napredovanja na radnim mjestima i omogućava znanstvenicima i sveučilišnim nastavnicima izbor razvoja karijere sukladno njihovim sklonostima i potrebom institucija. Propisuje se postupak provjeravanja obveznim periodičnim izvješćem zaposlenih znanstvenika i nastavnika čije neprihvaćanje vodi pokretanju postupka redovitog otkaza ugovora o radu", pojasnio je Jovanović.

Usvojena je i konačna verzija Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koja predviđa da svaka stranka, lista i kandidat na lokalnim izborima mora imati zaseban račun za svaku izbornu jedinicu.

"Iz neposredne prošlosti imamo iskustva da financiranje politčke kampanje vuče za sobom neke druge konotacije o kojima sada traju sudski postupci. Jedno logično obrazloženje: ukoliko je nekome problem otvoriti račun, a natječe se na izborima, onda će mu tek biti problem voditi grad ili općinu", rekao je ministar uprave Arsen Bauk.

Premijer Milanović je, pak, uspoređujući hrvatsku s praksom Velike Britanije ponovo odbacio kritike zbog povećanja plaća ravnateljima nekoliko agencija, uz ostalo i HZZO-a. A odluku o pokretanju pregovora o materijalnim pravima u zdravstvu popratio je opaskom o temperaturnim neprilikama.

"Koliko ljudi će se razboliti zbog toga što je prostorija podhlađena i izgubiti radne sate za državu i troškove liječenja".