Prije dva tjedna na prvim povijesnim euro izborima Hrvatska je izabrala 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Provjerili smo što naše euro zastupnike očekuje u Strasbourgu i Bruxellesu, ima li i tamo žustrih rasprava kakve slušamo u Saboru, te kakva su iskustva rada naših euro promatrača, od 1. srpnja euro parlamentaraca.

Iako mu je u zgradi u Strasbourgu, u kojoj je zaposleno nekoliko tisuća ljudi, sve u početku izgledalo kaotično, laburist Nikola Vuljanić ubrzo je, kaže, shvatio koliko je sve zapravo organizirano.

"Danas znam što će 1. 10 u tri popodne biti na dnevnom redu, ali ovdje ne znam što će sutra ujutro biti. Dakle, organizacija je savršena, funkcioniraju prekrasno", kaže Vuljanić.

I ne svađaju se toliko puno kao u našem Saboru, ističe SDP-ova Biljana Borzan. Burne rasprave uglavnom su rezervirane za sjednice odbora. Nedavno je tako bila na sjednici Odbora za transport i turizam na kojoj je glavna tema bila buka u gradovima.

"I oni se onda počnu prepirati oko toga kako se auto industrija treba natjerati da radi tiše motore, kako cestogradnja treba biti isto prilagođena tome da asfalt bude kvalitetniji. Dakle, oko toga će se posvađati kako da im o tome život ovisi, što u biti i jest nekakva konkretna stvar, dok će se kod nas zastupnici posvađati oko partizana, ustaša i četnika", otkriva Borzan.

Budući da nijedna politička grupacija u Europskom parlamentu nema većinu, da bi zastupnicima njihov prijedlog prošao, ključno je lobiranje.

"Zato je to pregovaranje i znanje jezika bitno. Morate s ljudima razgovarati u kafiću, na hodniku, vašoj sobi, njihovoj sobi morate im objasniti svoje argumente ako hoćete da na kraju balade to ispade nešto. To me oduševilo i to je nešto što bi čovjek očekivao u svakom parlementu", rekao je Vuljanić.

Osim što lobiraju, euro zastupnici puno su samostalniji u raspravama u odnosu na naše saborske zastupnike, kaže HDZ-ov Andrej Plenković. Kako bi se što bolje pripremili, na raspolaganju im stoje brojne službe parlamenta.

"Još imaju svoje kabinete gdje imaju nekoliko suradnika koji im pomažu u radu. Na taj način oni predstavljanjem amandmana na zakonske tekstove, tu su vrlo angažirani, puno je veći slučaj da njihovi amandmani završavaju u verzijama konačnih tekstova zakona nego je to u našem Saboru", priča Plenković.

Ipak, i u Europarlamentu rasprave se često vode pred polupraznim dvoranama.

"Ona dvorana koja prima jedno 800 do 900 ljudi ima 750 zastupnika, unutra bude 20, 30 zastupnika. Međutim, kad je glasovanje, onda su tamo svi i oko toga nema problema, nemaju problema s kvorumom oko glasovanja", ističe Nikola Vuljanić.

Cijela institucija koncipirana je tako, pojašnjava Plenković, da su rasprave temeljite i da uistinu idu u smjeru poboljšanja Zakona, koji na kraju izravno utječu na živote više od 500 milijuna građana Europske unije, kojima će se za dva mjeseca priključiti i Hrvati.

"Čak 70 posto propisa koji se donosi na razini EU ima vrlo izravnu primjenjivost u Hrvatskoj. Dakle, ta je institucija relevantna za hrvatske građane. Moramo steći jednu naviku da je taj Europski parlament ujedno i hrvatski parlament, pod navodnicima i s malim h, da ga prihvatimo kao svoj, ali zato treba vremena", zaključuje Plenković.