Svečano je danas bilo u Saboru. Slavio se rođendan parlamenta i moderne hrvatske demokracije, dan ranije, zbog sutrašnjeg blagdana Tjelova, koji je i saborskim zastupnicima neradni dan.

Povijesnog 30. svibnja 1990. godine počelo je stvaranje današnje, neovisne i samostalne, moderne i demokratske hrvatske države. Prije 23 godine konstituiran je prvi višestranački i demokratski izabrani Hrvatski sabor, a na trgu sv. Marka okupili se saborski zastupnici izabrani na prvim višestranačkim izborima. Pred Božić te godine saborski su zastupnici 1. saziva parlamenta donijeli Ustav, početkom ljeta iduće godine odlučili o suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj, a početkom jeseni o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama SFRJ. Na sve te najvažnije stranice moderne hrvatske povijesti još je jednom podsjetio aktualni predsjednik 7. saziva parlamenta, SDP-ovac, Josip Leko, na svečanom prijemu u Saboru.

Sjetio se Leko i Deklaracije o Domovinskom ratu, koju je Sabor donio 2000. godine, a u kojoj stoji da je Republika Hrvatska vodila pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome.

"S posebnim zadovoljstvom ovom prigodom podsjećam na prošlogodišnju oslobađajuću presudu haaškog suda za hrvatske generale čime su još jednom na međunarodnom planu potvrđeni politička mudrost i vizionarstvo odluka Hrvatskog sabora", rekao je Leko.

Današnju prvostupanjsku presudu Haškog suda u kojoj se govori o stvaranju 'velike Hrvatske' i udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s prvim predsjednikom samostalne i suverene Hrvatske, Leko u govoru nije spomenuo, nego je nastavio o današnjici dogradnje i uređivanja države te o budućnosti.

"Hrvatska će uskoro postati članica Europske unije, što nas u parlamentu stavlja pred nove političke izazove. Dužnost svih nas je da pritom, zajedno s hrvatskim predstavnicima u Europskom parlamentu, čuvamo i štitimo naše nacionalne interese, naše nacionalne vrijednosti i dobra", poručio je Leko.

Na svečanom prijemu kojim je obilježen dan Hrvatskog sabora bio je i predsjednik države Ivo Josipović, većina ministara, predstavnici sudbene vlasti, diplomatskog zbora i drugi visoki gosti, ali ne i premijer Zoran Milanović koji je svoj dolazak otkazao pola sata prije početka programa.