Prije tjedan dana glasovali smo u drugom krugu lokalnih izbora. Prigovora, prema podacima DIP-a nije bilo ništa više niti manje nego u prethodnim izbornim ciklusima. Što o ponovnom prebrojavanju, važećim i nevažećim listićima i manjkavostima izbornog zakonodavstva, kaže predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin?

Hrvatin pojašnjava da za sadržaj glasačkih kutija odgovara prvenstveno birački odbor, a potom viša nadležna tijela - općinska, gradska ili županijska izborna povjerenstva. Vrlo je važno, naglašava, da se u postupku prigovora, koji može uputiti bilo koja zainteresirana strana, poštuje ta procedura.

"Ta tijela u postupku u povodu prigovora, nakon što se vidi kakav je prigovor, mogu i trebaju tražiti izborni materijal. Ako se u prigovoru kaže da je određeni listić bio važeći, a trebao je biti nevažeći ili obrnuto, oni će izvršiti uvid u te listiće i donijeti odluku", kaže Hrvatin navodeći da su 2009. godine imali čitav niz takvih prigovora pa i ponovnog prebrojavnja glasova, ali da to tada 'očito nije bilo toliko medijski atraktivno'.

Pojašnjava da u Zakonu stoji da je listić važeći ako se iz njega nedvojbeno može utvrditi volja birača, odnosno nevažeći ako je zaokruženo više kandidata ili ako je neispunjen.

"Međutim postoje brojne varijacije: da je netko zaokružio jednog kanidata, drugog prekrižio ili slično. Imali smo i sada primjer, važećim je proglašen listić na kojem je netko zaokružio kraticu stranke pored imena kandidata. U praksi smo morali razviti određene načine tumačenja, ali uvijek se vodeći jasno zakonom - da mora biti nedvojbeno iskazana volja birača", kaže nam Hrvatin.

Smatra da su članovi naših biračkih odbora dovoljno educirani po tom pitanju, ali ističe i da su naši birači 'jako inventivni' kada je u pitanju zaokruživanje, precrtavanje ili dopisivanje na izborne listiće.

Slaže se s premijerom Milanovićem, koji je nedavno izjavio da nam trebaju konkretnija pravila u izbornom procesu jer ponovno prebrojavanje unosi nesigurnost i izaziva sumnju. "Zakon je sada dobar u smislu da se po njemu može raditi, ali treba n

jasno definirali što se mora, a što ne smije činiti u tom dijelu", kaže Hrvatin.

"Slažem se s premijerom. Moramo još puno raditi na izbornom zakonodavstvu. Dat ću vam primjer Engleske. Što imaju u izborima? Pravilnike sa zakonskom snagom, tzv. priručnike na stotinu stranica koji točno definiraju kako postupati u svim situacijama koje se mogu predvidjeti, kako bi se što manje pojavilo voluntarizma i različitih tumačenja u izbornom procesu", zaključio je Hrvatin.