Izmjene Zakona o radu koje su se našle na dnevnom redu Sabora poslužile su zastupnicima oporbe na prisjećanje dobrih i loših vremena prije devedesetih, ali i za napad na agencije za posredovanje pri zapošljavanju.

Novina ovog zakona koji su podržali i sindikati je da se ukida vremensko ograničavanje trajanja rada na određeno vrijeme od tri godine. Drugi ugovor na određeno vrijeme može biti sklopljen na maksimalno tri godine, ali se on neće smjeti sklopiti ako je prvi trajao duže od tri godine. Izmjenama se ukida i ograničavanje broja prekovremenih, a od 1. srpnja u povijest odlazi i radna knjižica. Za HDZ-ovog Đuru Popijača izmjene neće ništa promijeniti na bolje.

"Dobro je povremeno doći s nekakvim izmjenama i dopunama zakona i tako stvarati dojam da se ustvari nešto radi. Reklo bi se, brod tone, a orkestar svira", rekao je Popijač.

Ovo nije kraj izmjenama jer ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavljuje novi Zakon o radu. "Razgovaramo o drugim interesnim pitanjima, kao što su otkazni rokovi, otpremnine, radno vrijeme i nadam se da će te promjene rezultirati onime što svi želimo vidjeti, a to je zaštita radnika, ali i mogućnost lakšeg restrukturiranja poduzeća", naglasio je Mrsić.

Nije trebalo dugo da rasprava zastrani. Sve je počelo s Damirom Kajinom koji se prisjetio boljih vremena. "Nikada radniku neće biti bolje nego što je bilo do devedesete godine. Govorilo se da radnik nema ništa, a imao je gospodo iz HDZ-a, što god vi mislite, neću reći sve, imao je puno. Dobio je društveni stan, dobio je neki posao", ustvrdio je Kajin.

Očekivano, s desne strane Sabornice krenula je priča o partizanima i ustašama. HDZ-ov Dujomir Marasović. "Pa Tito je pobio 200 tisuća momaka u onih 15 dana, a one koje nije pobio, ona dva milijuna nakon 15 godina kad je došla kriza, pustio ih je vani, potjerao ih je vani", poručio je Marasović.

Laburisti i HDSSB su se okomili na agencije za posredovanje u zapošljavanju, za koje smatraju da rade nezakonito i da pomažu u izrabljivanju radnika. Tvrde i da se tim uslugama koriste državne tvrtke.

Laburist Dragutin Lesar osvrnuo se i na Zavod za zapošljavanje koji šalje ljude u tvrtke koje mjesecima radnicima ne isplaćuju plaće. Iako u Zavodu tvrde da ljude koji odbiju rad u tvrtkama ne brišu s burze, Lesar kaže da poznaje bar deset žena kojima se to dogodilo.

"Na popisu tvrtki kojima iz aktivnih mjera poticanja zapošljavanja, država dodjeljuje poticaje i šalje onih 1600 kuna da im rade besplatno, su i takve tvrtke", otkrio je Lesar.