Nakon Strategije upravljanja državnom imovinom Vlada je danas u Sabor poslala i istoimeni Zakon koji bi utvrđenu Strategiju trebao provesti. Ministar Linić poručio je da dobar dio imovine treba raspraditi i privatizirati kako bi pokrili dugove. Zbog istog razloga i autoceste idu u koncesiju.

Kada se naglasi činjenica da je Hrvatska 5. u Europi po vrijednosti državne imovine, još više bode u oči da smo kad je o imovini riječ slabi ili nikakvi upravitelji. Iz tih razloga današnjim se Zakonom želi ovo stanje urediti.

Državni ured za upravljanje državnom imovinom bit će središnje tijelo za upravljanje i koordinaciju, a novoosnovani Centar za prodaju i restrukturiranje trgovačkih društava mora dovršiti prodaju manjinskih udjela u svim društvima koja nisu strateška. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže: "Ovaj zakon zapravo ima namjeru drugačije urediti sustav, rekao bih protresti sustav i osigurati da on bude efikasniji negošto je ovaj postojeći. Postojeća Agencija za upravljanje državnom imovinom i udjelima u tvrtkama zapravo se potpuno restrukturira. Ta agencija se na neki način dijeli u dva bitna segmenta".

"Ovo je jedan od onih zakona koji će izazvati komentare", poručio je premijer Zoran Milanović.

"To je idealan prostor za one koji vole galamiti i vikati 'Drž'te lopova' da galame i to će raditi, kao i o Zakonu o strateškim ulaganjima", rekao je i naglasio da će morati biti jasni i argumentirani ako žele te optužbe potpuno neutralizirati, učiniti smiješnima.

"Odluke se moraju donositi jer ovako dalje više ne možemo. To vrijedi i za Zakon o strateškim investicijama. Na kraju odluku netko mora donijeti, a to je Vlada, a Vlada nije ničija privatna firmica. Nego je Vlada kolektivno tijelo", rekao je premijer.

Da je stanje u državnom proračunu teško i da će privatizacija državne imovine uvelike pomoći smatra ministar financija Slavko Linić. "Dobar dio ove imovine treba zaista privatizirati, prodati. Nama privatizacijski prihodi mogu biti u narednih 5 godina jedini prihodi koji će umanjivati ogromne, ogromne dugove. Mi u proračunu prostora za vraćanje dugova nećemo naći".

A kako bi se pokrio javni dug vezan uz HAC i ARZ, Vlada je danas odlučila dati autoceste, odnosno 1024 km, u koncesiju. Do kraja ove godine trebali bi biti završeni razgovori s potencijalnim investitorima, procjenjuje se da bi do završetak posla moglo doći za devet do 12 mjeseci. Vlada očekuje zaradu između 2,4 i 2,9 milijardi eura za koncesiju do 40 godina ili do 3,2 milijarde eura za koncesiju do 50 godina. Tim bi novcem Vlada djelomično pokrila oko 180 milijardi kuna javnog duga.

"Zatvorit će se većina kredita HAC-a i ARZ-a koji su nepovoljni i zatvorit će se neki drugi državni krediti koji su nepovoljni. Mi monetiziramo javni dug, to je ključno", poručio je resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić.

Naglasio je da nijedan euro, odnosno kuna, neće otići za financiranje tekuće potrošnje. Rekao je i da je u ovom trenutku zainteresirano 47 koncesionara.

"Poslovni savjetnik je dobio 47 odgovora zainteresiranih investicijskih fondova, mirovinskih fondova, društava koja upravljaju autocestama, građevinskih tvrtki, čak i ono što je nama interesantno, što je jedna od varijabli koja ne mora biti presudna, čak su i naši mirovinski fondovi, govorim o drugom stupu, zainteresirani da stvore jedan konzorcij", kazao je Hajdaš Dončić.

Iz HDZ-a poručuju - ako Vlada želi dati autoceste u koncesiju, tome ćemo se suprotstaviti.

"Takva jedna vrsta odluke jer se koncesije daju samo na građenje, a ne na korištenje infrastruktura, mislim da je na razini protunacionalnog čina i da je to potpuno ekonomski iracionalno i nedopustivo i zato se HDZ protivi takvoj odluci i tko bi se usudio donijeti takvu odluku i potpisati ugovor bez referenduma, taj mislim da bi trebao sam prošetati do Remetinca", kazao je Marić kazao je Goran Marić.