Mali odaziv nam pokazuje da građani više nisu kreditno sposobni kao prije, no pitanje je i je li točan podatak o 20.000 neprodanih stanova

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš postavila je kamen temeljac za gradnju 332 POS stana u zagrebačkom naselju Klara, koji bi trebali biti dovršeni kroz dvije godine, i prodavani po cijeni od 1.100 eura za četvorni metar, piše novilist

Iako je riječ o POS projektu, u kojem zajedno grade država i jedinica lokalne samouprave, u ovom je projektu, vrijednom 26,3 milijuna eura, država posve sama budući da Grad Zagreb u njemu ne sudjeluje.

Za kupnju POS stana u Klari, Novi Zagreb, državna Agencija za posredovanje nekretninama (APN) napravila je listu reda prvenstva na kojoj se nalazi 1.544 građana zainteresirana za kupnju povoljnijih »kvadrata«, bez jamaca i uz prosječnu kamatu od oko četiri posto, s rokom otplate 30 godina. Pravo kupnje, uobičajeno u POS-u, imaju svi državljani RH s liste reda prvenstva koju inače radi jedinica lokalne samouprave. Kupac osigurava učešće od 15 posto vrijednosti stana, dok ostatak »pokrivaju« poslovna banka, odnosno država, kojoj se kredit otplaćuje nakon što se posuđeno, uz kamatu, vrati banci.

Vlada mora sjesti s bankama

Kako najavljuje Mrak-Taritaš, ove će se jeseni sjesti s bankama i vidjeti može li dio od neprodanih dvadesetak tisuća stanova, ako ne za prodaju, biti dobro za najam. Jednako tako, i dalje postoji ideja povlačenja sredstava iz EU fondova, kojima bi država onda kupovala stanove za najam. Kako je ranije pisao naš list, teško je moguće da nam EU odobri sredstva za tu namjenu, a istovremeno u državi prazan zjapi nepoznat broj stanova u državnom vlasništvu, koji bi trebali ući u registar državne imovine najkansije do početka iduće godine. Prema ministričinim najavama, Hrvatska je, poput zapadnih zemalja ukojima je najam stanova u vlasništvu države odavno uobičajen, »zrela« za taj koncept, jer je sve manje mladih kreditno sposobno, dok ni vlasništvo nad nekretninom više nije »must have«.

Osim Zagreba, ove se godine pokreću novi POS programi i u Splitu (206 stanova), na Malom Lošinju (47), u Lovranu (16), Punatu (18) te u još šest općina i gradova, ukupno 417 stanova, dok se, unatoč lošim rezultatima, nastavlja i s projektom POS plus, kao i trećim, uspješnijim, najmom državnih stanova.

Posrnuli građevinarci

Interesa za POS plus, koji je u »promet« pušten u svibnju, ima vrlo malo, otkrila je ministrica. Naime, od 50 milijuna kuna, koliko je država namijenila za taj program u ovoj godini, do sada je povučeno svega sedam posto sredstava, odnosno 3,5 milijuna kuna. Podsjetimo, u POS plus modelu država je imala namjeru potaknuti prodaju oko 20.000 novih, a neprodanih stanova na tržištu u vlasništvu posrnulih građevinaraca, de facto banaka kod kojih su se ti građevinarci zadužili. Kupac stan pronalazi sam, uz uvjet da ima svu potrebnu dokumentaciju, i da je nov, dotad nekorišten, i kupuje ga na kredit neke od deset banaka uključenih u projekt, uz prosječnu fiksnu kamatu od 3,95 posto, i uz zajam države od 200 eura po četvornom metru. Kredit se prvo otplaćuje banci, a zatim, na kraju otplatnog roka, i državi.

U startu, međutim, kupac također mora imati vlastito učešće od 15 posto vrijednosti stana. Na primjeru stana od 60 četvornih metara po cijeni od maksimalnih 1.400 eura koji dolaze u obzir za državni zajam, odnosno 84.000 eura ukupno, kupac daje vlastitih 12.600 eura, od banke posuđuje 59.400 eura, a država mu posuđuje još 12.000 eura. Uz kamatu od 3,95 posto, kroz 31 godinu, otplaćuje 333 eura mjesečno i u konačnici otplati 123,8 tisuća eura, odnosno 28 posto manje negoli bi platio da je isti stan kupio komercijalnim kreditom s kamatom od 6,9 posto, te sa mjesečnim anuitetom manjim za 132 eura nego u komercijalnom kreditu.

Pravo izbora

U svibnju je država očekivala velik interes građana za POS plus, najavljujući kako će, pored 50 milijuna kuna za državni zajam, osigurati još novaca bude li potrebno.Kako sada stvari stoje, dodatna sredstva sigurno neće biti potrebna, no projekt ostaje, kaže ministrica.

»Mali odaziv nam pokazuje da građani više nisu kreditno sposobni kao prije, no pitanje je i je li točan podatak o 20.000 neprodanih stanova. Imamo čovjeka koji je obišao pet stanova - bili su ili imovinsko-pravno neriješeni ili nisu imali uporabnu dozvolu, ili su pak bili na lošim lokacijama. Evidentno su na tržištu ostali loši stanovi, a čovjek kad kupuje ima pravo birati«, kazala je jučer ministrica.

Najavljuje i nastavak trećeg stambenog modela - najma stanova u vlasništvu države. Prvih 76 državnih stanova u zagrebačkom naselju Sopnica Jelkovec, uz cijenu najma od 20 kuna po četvornom metru, »planulo« je ovog proljeća, pri čemu će stanari imati priliki povoljnije te stanove i otkupiti.

NL/eZd