Bivša članica SDP-a i saborska zastupnica Mirela Holy u utorak će i službeno postati predsjednica nove političke stranke ORaH (Održivi razvoj Hrvatske). Uoči osnivačke skupštine u intervjuu za tportal, osim o novoj stranci, govorila je o gay brakovima, posvajanju djece za gay partnere, ukidanju županija, Ivi Josipoviću i Zoranu Milanoviću...

Otkad ste najavili da ćete osnovati ORaH, javnost čeka na prva imena članova. Možete li imenovati nekoliko najbližih suradnika?

Imena ćemo vrlo brzo otkriti jer će u utorak biti održana osnivačka skupština na kojoj će biti izabrane vodeće funkcije u stranci. Osim predsjednice, tu će biti potpredsjednica i potpredsjednik, predsjedništvo od osam članova u kojemu će sjediti četiri žene i četiri muškarca...

Možete li nam otkriti barem imena potpredsjednika?

Hajde da to ostavimo za skupštinu. Održali smo pripremni sastanak i na njemu sam informirala osnivače i osnivačice koje ću ljude predložiti za ta tijela. Među osnivačima imamo profesore na fakultetima, stručnjake po institucijama, ljude koji imaju vlastite biznise, aktiviste... To je raznoliki tim.

Imaju li osnivači ORaH-a iskustva u politici?

Uglavnom nemaju. Jedino se ja profesionalno bavim politikom u ovom trenutku. Nekoliko ljudi je imalo neka iskustva u politici, ali većina nema apsolutno nikakvog.

Kako ste ih uspjeli okupiti?

Uža osnivačka skupina su ljudi s kojima sam imala prilike surađivati i u čije sam se ljudske kvalitete i političko poštenje imala prilike uvjeriti. Naša temeljna ideja bila je da nikoga ne vrbujemo, da ne zovemo prijatelje i ne nagovaramo ih da se uključe. Većina osnivača su ljudi koji su se javili spontano, prvenstveno meni... Vjerujemo da odluka o političkom angažmanu ne smije biti proizvod prisile ili sugeriranja, nego čvrsta odluka čovjeka koji osjeća poriv i entuzijazam da se uključi.

Sve stranke u svojim programima izražavaju i svoje ideologije. Koju ideologiju zagovara ORaH?

ORaH je stranka koja će provoditi izrazito progresivnu politiku održivog razvoja koja se temelji na ravnomjernoj i uravnoteženoj raspodjeli društvenog bogatstva. Gospodarski razvoj nije stvaran ako ga ne slijedi i društveni razvoj te poštivanje ljudskih i socijalnih prava pojedinaca. Nema ni kvalitetne zaštite okoliša ako nema kvalitetne gospodarske politike. No, ako baš moramo gledati kroz političke sektore, onda će ORaH pripadati lijevom političkom spektru.

Kada govorite o održivom razvoju, možete li objasniti građanima na primjerima što je to održivi razvoj?

Koncept održivog razvoja jako je povezan s idejom bioregionalne samoodrživosti. Što to podrazumijeva? Da bi jedna zajednica bila samostalna, ona mora zadovoljiti tri temeljne potrebe svog stanovništva, a to su potreba za hranom, vodom i energijom. Hrvatska, nažalost, nije samoodrživa. Mi uvozimo više od 50 posto hrane i više od 50 posto energije. Nemamo problema s količinom vodnih resursa, ali se prema njima ponašamo prilično bahato i neodgovorno, pa tako gubici iz vodovodnih mreža iznose oko 40 posto. Hrvatska ima jako puno posla u ovim područjima jer, da biste bili održivi, morate upravljati resursima tako da ne oštećujete strateške resurse u dugoročnom smislu. Umjesto da subvencionirate gospodarstva drugih država kupujući njihovu energiju i hranu, u Hrvatskoj treba otvoriti radna mjesta da se ljudi angažiraju na proizvodni hrane i energije. Osim toga, naglasak treba staviti na gospodarske sektore koje proizvode tzv. dodanu vrijednost, npr. informatička softverska rješenja. Hrvatska ima puno pametnih, kreativnih ljudi i cijenjenih inovatora i mislimo da je šteta ne povezati znanost i tehnologiju u cilju održivog gospodarstva.

Zašto se ti resursi ne iskorištavaju danas?

Ono što u Hrvatskoj u prvom redu treba je stvarna politička volja za provedbu nužnih reformi, posebice za reformu državne uprave. To nisu laki i jednostavni procesi. Kvalitetna reforma državne uprave znači da državni službenici rade efikasno i zakonito po točno zadanim rokovima i protokolima i za svoj su rad adekvatno valorizirani, nagrađeni ili kažnjeni u slučaju nerada. Bez temeljite reforme državne uprave, teško možemo vjerovati da će bilo koja druga reforma biti uspješna.

Pretpostavljam da će se kroz ORaH politički artikulirati stavovi aktivista 'zelenih' udruga, može li se to očekivati?

Jako često pitaju hoće li ORaH biti zelena stranka. ORaH će biti i zelena stranka, ali neće biti samo zelena stranka. To znači da ćemo se baviti ukupnošću društvenih problema u Hrvatskoj. Naše djelovanje neće biti fokusirano samo na zaštitu okoliša, to jednostavno nije dovoljno. Da bi se rješavali problemi društva, morate ući kapilarno u sve segmente društva i rješavati probleme sustavno i projektno.

Cijeli intervju ovdje