Svaki put kad netko od političara iz Hrvatske dolazi u Australiju i želi se susresti s nama, iseljenicima, prvo pita: A ima li u vašem klubu slika Ante Pavelića?

Hrvatska dijaspora u Australiji ima gorsko-sladak odnos s Hrvatskom. Baš onakav kako je premijer Zoran Milanović opisao svoj put na južnu hemisferu, u posjet Novom Zelandu i Australiji.

Osudili privatizaciju

Australski Hrvati snažno su devedesetih godina podržali stvaranje Hrvatske i borbu protiv agresije. Podrška Franji Tuđmanu i HDZ-u bila je neupitna. Znatnu podršku dobile su i pravaške stranke, a deseci milijuna dolara pomoći poslani su za obranu i humanitarnu pomoć. Naši ljudi u Australiji nakon Drugoga svjetskog rata gradili su društvene klubove, crkve i sportske terene. Ta su mjesta bila središta okupljanja kad su dolazili političari od Vlade Gotovca, Savke Dabčević Kučar do Stipe Mesića i Franje Tuđmana i snažna je poruka premijeru Milanoviću da ga ne žele primiti u svojim prostorima.

Nemaju svi klubovi "ustašku ikonografiju". Stipu Mesića australski su Hrvati podržavali dok je bio uz Tuđmana, ali potom nije više imao uporište među njima i nisu željeli da ih posjeti u funkciji predsjednika. Dolazak prvog hrvatskog predsjednika 1995. u službeni posjet bio je vrhunac političkih odnosa Hrvatske i Australije koja prva izvaneuropska zemlja koja je priznala RH. Iseljenici su prikupili donacije i za kupnju diplomatskih predstavništava. Nisu bili zadovoljni veleposlanikom Nevenom Juricom, nisu odobravali greške u privatizaciji, kao ni kriminal.

Iznenadit će se koliko Hrvati u Australiji vole domovinu

Milanović je u pravu kad kaže da ne ide među biračko tijelo, ali iznenadit će se koliko Hrvati u Australiji vole domovinu te imaju utjecaj među australskim političarima. Od vladavine Josipa Broza Tita australski Hrvati nisu organizirali prosvjede kakve najavljuju protiv premijera Milanovića. Ne smatraju da će time ugroziti ugled Hrvatske jer su to mirni i argumentirani prosvjedi kojima žele poslati poruku da su uza sve nezaposlene u Hrvatskoj. Milanović će dobiti i preporuke kako bolje voditi Hrvatsku i smanjiti barijere za ulaganja.

Australija nije bila u fokusu hrvatske vanjske politike. No što sada kad je orijentacija na euroatlantske ciljeve postigla cilj i uvela Hrvatsku u NATO i EU? Govori se o otvaranju Hrvatske prema trećim državama: mnogoljudnim državama s rastućim stanovništvom (Kina, Indija, Indonezija, Brazil) - zbog potencijalnih tržišta ili zbog njihove zainteresiranosti da im Hrvatska postane vrata u EU. No gdje je tu Australija i zašto premijer tamo ide?

- Zaista, zašto. Hrvatska s Australijom nema otvorenih pitanja, ne postoji nikakva ideja, nikakav projekt ulaganja... - govori analitičar Davor Gjenero. Također treba razbiti slatki mit o ulaganju iz dijaspore, koji datira od Šime Đodana. - Novac imaju banke i investicijski fondovi - kaže Gjenero.

Daleko je Australija

Službeni odnosi Australije i Hrvatske, iako dobri - zbog geografske udaljenosti, ali i zbog nedostatka potrebe - odvijali su se na marginama velikih summita. Mnoge će začuditi što je najviše posjeta hrvatskih političara bilo za vrijeme vlade Ivice Račana: tamo su odlazili Tonino Picula, Božidar Pankretić, Antun Vujić i Zlatko Tomčić. Stjepan Mesić bio je 1993., dok su Vesna Pusić i Kolinda Grabar Kitarović posjetile Australiju za Sanaderove vlade. - Račan je pokušavao uspostaviti kontakte s dijasporom. Sanaderu nije odgovarala ikonografija tvrde emigracije, a Kosor još manje - kaže Gjenero.

vecernji.hr