Predsjednik HDZ-ova Odbora za odgoj i obrazovanje Tomislav Đonlić danas je u odgovoru na pismo ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića ustvrdio kako Jovanović uopće ne razumije sustav kojim upravlja, a najvećim problemom istaknuo je to što je planom i programom za povijest predviđeno da se Domovinski rat radi najviše četiri nastavna sata godišnje.

"Da je samo pročitao Nacionalni okvirni kurikulum, na kojem je surađivalo više od 500 znanstvenika, pročitao bi kako je utvrđena potreba da se u osnovne i srednje škole uvede domoljublje kao posebna nastavna tema unutar koje bi se obrađivao i Domovinski rat", ističe Đonlić u odgovoru na Jovanovićevo pismo upućeno predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku.

Jovanović je u pismu poručio Karamarku da je "netočna i zlonamjerna" njegova tvrdnja s nedavnog obnoviteljskog skupa Akademske zajednice HDZ-a "Ante Starčević" da udžbenici povijesti marginaliziraju Domovinski rat i poslao mu dva paketa udžbenika povijesti za osnovnu i srednju školu - važeće i one koji će se u nastavi povijesti koristiti tek od iduće školske godine.

U pismu se kaže da je planom i programom za povijest predviđeno da se Domovinski rat radi najviše četiri nastavna sata, a s obzirom na važnost teme, svi izdavači pripremili su i više od dvadesetak stranica posvećenih toj temi što je "daleko više od prosjeka broja stranica po nastavnome satu".

Đonlić pak odgovara da Jovanović u pismu "po tko zna koji put javno demonstrira žalosnu činjenicu da uopće ne razumije sustav kojim upravlja".

Optužio je Jovanovića da je dosad iskazivao netrpeljivost i isključivost, sramoteći svoju dužnost, nastavnike, profesore i znanstvenike, te cijeli sustav kojem je na čelu. S obzirom na njegovo ponašanje, ubrzani tečaj građanskog ponašanja bio bi mu - za razliku od većine današnjih učenika - itekako potreban, navodi Đonlić.

Po Nacionalnom okvirnom kurikulumu, usvojenim 2011. godine, Jovanović bi trebao nastaviti s izradom novih predmetnih kurikuluma, prilagoditi planove i programe te povećati broj nastavnih sati i nastavnih sadržaja o "Postanku i razvoju samostalne hrvatske države", kroz koju se obrađuje Domovinski rat.

Umjesto toga, udžbenike je na recenziju slao u Beograd, želeći uvjeriti osobu koja je aktivno sudjelovala u agresiji na Hrvatsku da može biti zadovoljna njihovim sadržajem, a da se pritom nikada nije sjetio poslati ih braniteljskim udrugama, kaže Đonlić misleći pritom na predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.

Tim je činom Jovanović iskazao ne samo pomanjkanje političkog sluha, nego je nepovratno izgubio i profesionalni kredibilitet. Budući da je sadržajem njegovih udžbenika o Domovinskom ratu zadovoljna osoba koja je sudjelovala u agresiji na Hrvatsku, koja je dobila titulu četničkog vojvode, jasno je da nitko tko zna istinu o Domovinskom ratu tim sadržajem ne može biti zadovoljan. Stoga je Jovanovićevo slanje udžbenika Karamarku izgubilo svaki smisao, poručuje Đonlić.