Današnja,156. sjednica Vlade prva je na kojoj će i formalno biti Boris Lalovac kao novi ministar financija, kojemu je povjerenje dano jučer u Saboru. Na samom početku sjednice premijer Zoran Milanović poželio mu je dobrodošlicu na prilično neobičan način:

- Pozdravljam prvi put među nama novog ministar financija Borisa Lalovca. Bit će mu teško, ali znam da ima pluća, ima glavu...ima pleća i pluća - rekao je Milanović.

- Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) u 2013. imala je dobit od 189,3 milijuna kuna, puno više nego u 2012., a konsolidirani prihodi bili su 989 milijuna kuna, rashodi 800 milijuna kuna, dok je imovina bila 22 milijarde kuna - iznio je podatke o poslovanje ove državne banke novi ministar financija Lalovac.

Prošle je godine, dodaje, HBOR odobrio 1256 kredita ukupno vrijednih 7,8 milijardi kuna.

- Dobro je to što je od tog iznosa 64 posto odobreno za investicije, a manje za obrtna sredstva. Vlada će u kapital HBRO-a uplatiti 2 milijarde kuna, što je više nego što su učinile vlade u prethodna 2 mandata, i to je snažan zamah HBOR-u. To je u doba krize i snažna podrška za financiranje poduzetništva, pogotovo malog i srednjeg - objasnio je Lalovac. Premijer Zoran Milanović dodao je da je to jedina mjera vrijednosti.

Jedna od važnijih tema jest i prijedlog odluke o proglašenju projekta rekonstrukcije termoelektrane Plomin strateškim za RH. Cijeli je projekt, kojim se postojeći blok 1 mijenja blokom C radi modernizacije i povećanja kapaciteta, "težak" oko 6,3 milijarde kuna.

Modernizacijom termoelektrane čuva se i postojeća kategorija zaštite zraka i okoliša, a pomaže i osiguranju energetske neovisnosti Hrvatske.

Stigle su tri ponude i do kraja kolovoza bit će gotova prva faza, a zatim slijede pregovori s investitorom. Stupanj korisnog djelovanja projekta je 45 posto, više od ostalih elektrana - istaknuto je na Vladi.

Ministar Branko Grčić spomenuo je i dosad proglašene strateške projekte, poput centra za gospodarenje otpadom Piškornica i Zračne luke Zagreb.

- Izgleda kao da je to mali broj projekata, ali po vrijednosti oni su teški između 15 i 20 milijardi kuna, a stvarna cijena znat će se nakon objave javnih natječaja - kazao je Grčić i ocijenio da je riječ o "5 kapitalaca". Nada se da će oni biti dodatni impuls razvoju gospodarstva.

Donesena je i odluka o darovanju zgrade u Dežmanovoj ulici u Zagrebu (bivša zgrada HRT-a) Židovskoj općini Zagreb. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić objasnio je odluku o darovanju. Sve do Drugoga svjetskog rata u Zagrebu je djelovala jedna židovska humanitarna zaklada, kojoj je ustaški režim oduzeo imovinu, među kojom i zgradu u Amruševoj ulici.

Kako ta zgrada nije više u vlasništvu države, Vlada je u zamjenu odlučila dati zgradu u Dežmanovoj. Važno je napomenuti da ovdje nije riječ o povratu oduzete imovine jer spomenuta židovska zaklada nema pravnih sljednika, pa tako joj imovina nije mogla biti vraćena.

- Mislimo da je ovo bitna stvar, to nije nikakva naknada ili povrat imovine Židovskoj općini Zagreb, već darovanje koje ima simbolično značenje - objasnio je Miljenić.

Premijer Milanović je rekao kako je ovo darovanje politička odluka o kojoj se raspravlja posljednje dvije godine. Naglasio je da je to i važna gesta prema židovskoj zajednici koja je gotovo istrijebljena za vrijeme ustaškog režima.

- Vlada ovime ne preuzima odgovornost za ono što su radili bivši fašistički režimi. Ovo je dug časti prema istrijebljenoj (židovskoj) zajednici, čiji pravni sljednici ne postoje. Ovo nije nikakva naknada i nikakav presedan - rekao je Milanović.

Vlada raspravlja i o strategiji sudjelovanja Hrvatske u međunarodnim misijama i operacijama. To je, ističe se u obrazloženju prijedloga, važna komponenta hrvatske vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Zbog specifičnog iskustva tranzicije i Domovinskoga rata, Hrvatska, koja je brzo prošla put od primateljice do davateljice snaga, želi se profilirati kao zemlja koja sudjelovanjem u misijama i operacijama u inozemstvu može pridonijeti stabilizaciji kriznih žarišta.

vecernji.hr