Ovoga tjedna u Banskim dvorima održan je sastanak Odbora za koordinaciju i nadzor schengenskog instrumenta kojim je koordinirao premijer Zoran Milanović.

Najavljeno je kako će Hrvatska 1. srpnja iduće godine aplicirati za Schengen. U Vladi uvjeravaju kako ćemo napraviti sve u roku, no potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić za Media servis otkriva i koje su zapreke na tom putu.

Dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska ima pravo na aplikaciju za schengensku zonu. Upravo je to i cilj Vlade - prvog dana kada steknemo to pravo, a to je 1. srpnja 2015. godine aplicirat ćemo za Schengen. Ulaskom u tu zonu Hrvatska će i potpuno biti dio Europske unije, kaže nam potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji vjeruje da ćemo ispuniti zadane rokove. Priznaje ipak - zapreka ima.

"Ono što jesu naše objektivne zapreke, to je dužina žalbenih rokova kod natječajnog postupka jer i to se mora poštovati. Radi se o velikim sredstvima - 120 milijuna eura je na raspolaganju iz Schengen facility fonda. Ta sredstva treba utrošiti u skladu s programom kojeg odobrava Europska komisija. Ako to tako ne napravite, morate vratiti nazad novce. To je jačanje kapaciteta. Međutim to nije jedini dio za evaluaciju. Zaključak sastanka je i da ćemo pored ekipa koje u ovom trenutku intenzivno rade imati poseban tim za schengensku evaluaciju koji je puno širi od onoga što ljudi obično misle, a to je da je dovoljno sagraditi granične prijelaze. Međutim, to nije tako: tu vam se radi o edukaciji policijskih službenika koji moraju znati kako se radi na vanjskim granicama Europske unije, moraju biti usklađene procedure koje su naša obveza, s druge strane termovizija, radari, avioni, helikopteri, sve ono što ćemo nabaviti, su samo jedan od segmenata, da bi to moglo sve skupa proći kroz evaluaciju kroz koje su prolazile i druge zemlje. Moram reći da je to jedna vrlo zahtjevna stvar u kojoj neke čak i nisu prošle na evaluacijama, a treba znati i da danas se događa i reevaluacija znači da ponovno mogu biti ocjenjivani. Poznato je i da Bugarska i Rumunjska, iako su već odavno članice, nisu ušle u schengenski prostor jer nisu zadovoljile uvjete schengenske evaluacije. Ne mogu u ovom trenutku odgovoriti kad ćemo biti dio schengenske zone, ali da je naša obveza i plan ove Vlade i ono što ističe i predsjednik Vlade i iz tog razloga je aktivno i apsolutno uključen, da i s te najviše instance pokažemo da je Hrvatska uređena zemlja, da je spremna u kratkim rokovima zadovoljiti i postati pravi dio Europske unije, što ćemo naravno ostvariti onog dana kada uđemo u schengensku zonu", ističe Ostojić koji podsjeća da za sve ono što nas čeka imamo dovoljno ljudi budući da je to bila i jedna od obveza iz monitoringa.

"Brojka je predviđena na cca 6400 graničnih policajaca. U ovom trenutku na vanjskoj granici imamo nešto manje policajaca, naravno to ćemo kompenzirati s onima koji bi bili povučeni s unutarnje granice, odnosno s granice Slovenije i dijelom prema Mađarskoj", otkriva potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić za Media servis.

Do 1. srpnja iduće godine od 88 graničnih prijelaza, njih 40 mora se modernizirati ili izgraditi na 1000 km dugoj granici. Hoće li se neki prijelazi ukinuti, pitali smo Ostojića.