Predsjednički izbori u Ukrajini održat će se u nedjelju, ne promijeni li se nešto dramatično u posljednji čas, i mogli bi toj zemlji donijeti nadu u bolje sutra, ali, s druge strane, i pogoršati sadašnju krizu ako se ostvare prijetnje proruskih pobunjenika na istoku zemlje o sprečavanju izbornog procesa i mogućeg odgovora ukrajinskih snaga na to.

Na izborima će se za naklonost većine od 36 milijuna birača natjecati 18 kandidata, od kojih je na Zapadu najzvučnije ime Julija Timošenko, bivša ukrajinska premijerka i oporbena čelnica koja je za vladavine donedavnog predsjednika Viktora Janukoviča zbog navodnih malverzacija završila u dugogodišnjem zatvoru, iz kojeg je izašla tek njegovim svrgavanjem nakon masovnih javnih prosvjeda.

No Timošenko, kako pokazuju predizborne ankete, izgubila je svoju magičnu privlačnost iz Narančaste revolucije i neće biti nova ukrajinska predsjednica; najvišu političku dužnost u zemlji, i to već u prvom krugu, kako navode brojni analitičari i mediji, uključujući i one ruske, trebao bi preuzeti jedan od najbogatijih Ukrajinaca, tamošnji "kralj čokolade" Petro Porošenko (48).

Kralj čokolade

Posljednje ispitivanje javnog mnijenja, koje je relevantni kijevski Međunarodni institut za sociologiju proveo od 29. travnja do 11. svibnja, pokazuje da Porošenko ima golemu prednost nad protukandidatima - za njega misli glasovati 54 posto birača. Na drugom je mjestu Timošenko koja uživa potporu 9,6 posto, dok je na trećem mjestu Sergij Tihipko, bivši vicepremijer i čelnik središnje banke, sa 6,7 posto.

Privremenoj vladi u Kijevu izbori su od presudne važnosti, jer bi joj predsjednik kojega izabere narod dao dodatni legitimitet i možda olakšao pregovore s pobunjenim istokom zemlje. Problem, i to golem, velika je vjerojatnost da se u istočnim područjima Donjecka i Luhanska, na kojima su proruske snage proglasile "neovisne republike" nakon nedavnih referenduma, birališta neće ni otvoriti, a pravičnost i demokratičnost izbora u kojima ne može sudjelovati pet milijuna birača postaje krajnje upitna. Izbora sigurno neće biti na Krimu gdje bi pravo glasa imalo još 1,8 milijuna birača.

Porošenko je iskusna i poznata politička osoba u Ukrajini, koji je bio dijelom i prozapadne vlade Viktora Juščenka kao ministar vanjskih poslova i proruske vlade Viktora Janukoviča kao ministar gospodarstva i uspio se izvući neokaljan od bilo kakvih značajnijih političkih skandala. Popularnost u narodu mu je izrazito porasla nakon što je svoje golemo bogatstvo stavio na raspolaganje prozapadnim prosvjednicima.

Uz to, njegovo milijarde dolara vrijedno poslovno carstvo slatkiša Rošen funkcionira, po ukrajinskim standardima, razmjerno pošteno pa je njegovo ime, misle analitičari, "najčišće" od svih predsjedničkih kandidata.

Porošenko kaže da ne podupire lustraciju, političku čistku političara iz bivše vlasti koji su i dalje na položajima, ali je obećao da će, ako dođe na vlast, do kraja ove godine raspisati parlamentarne izbore kako bi udovoljio onima koje frustriraju kadrovi iz Janukovičevog doba koji još sudjeluju u vlasti.

No, njegov su forte u predizbornoj kampanji slogani poput "snažna vojska", "povećanje proračuna za vojsku", "tisuću grivnja (465 kuna) dnevno vojnicima koji riskiraju svoje živote". Glasače uvjerava kako je "za prestanak kaosa i rata nužna legitimna politička vlast" i da će brzo vratiti red u istočna područja koja su u velikoj mjeri pod kontrolom dobro naoružanih proruskih separatista, koji, kako tvrdi, "ubijaju seljake, siluju žene i uzimaju inspektore OESS-a za taoce".

"Jamčim vam da će stanje na istoku biti riješeno za manje od tri mjeseca", poručuje Porošenko s predizbornih skupova. Tumači kako je za to potrebno izabrati predsjednika, pri čemu - jasno - misli na sebe, u prvom krugu, kako bi imao odriješene ruke za pregovore s Rusijom.

"Dobro poznajem Putina, imam puno iskustva u pregovorima s njim, to je snažan i težak pregovarač", kaže Porošenko, ocjenjujući kako je kompromis ipak moguć.

Najizgledniji pretendent na položaj ukrajinskog predsjednika u konačnici ističe da se pregovarati može o svemu, osim o dvjema stvarima - statusu Krima, "koji je bio, jest i bit će ukrajinski" i "proeuropskom usmjerenju Ukrajine".

I čini se da uspijeva prodrijeti do Ukrajinaca. Podršku mu je dao i jedan od vođa Euromajdana, bivši svjetski boksački prvak Vitalij Kličko.

"U ovom je trenutku on najpragmatičniji izbor. Uspješan je poslovni čovjek s velikim iskustvom i vrlo razborit", ocijenila je profesorica ekonomije Janna Lozinska, ističući sukus razmišljanja Porošenkovih pristalica.

No dok Zapad svesredno podupire održavanje izbora u Ukrajini i smatra ih ključnom etapom u procesu rješavanja krize u toj zemlji, tome se, više ili manje otvoreno, protivi Rusija.

Ruski doministar vanjskih poslova Grigorij Karasin početkom tjedna kao posljednji u nizu ruskih dužnosnika ustvrdio je da će izbori produbiti političke podjele u Ukrajini ako se prije toga ne postigne prekid neprijateljstava i ne počnu provoditi OESS-ove "smjernice" za budućnost te zemlje, pojačavši bojazan da bi Moskva mogla ocijeniti izbore nelegitimnim i ne priznati rezultate.

Zapadne zemlje u nekoliko su navrata upozoravale Rusiju da ne čini ništa kako bi omela održavanje izbora ili će se u suprotnom suočiti s novim krugom sankcija.

Šimonović: Ne očekujte čudo

U strahu od mogućih provokacija, osobito u svjetlu najave separatista iz Donjecka i Luhanska da će spriječiti održavanje izbora na istoku zemlje, ukrajinske vlasti odlučile su angažirati više od 55 tisuća policajaca i 20 tisuća volontera koji će se brinuti za sigurnost građana i članova izbornih povjerenstava.

Visoki dužnosnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Andrij Čalij ocijenio je da održavanje izbora ugrožavaju "prijetnja ruske agresije i djelovanje separatista na istoku".

Pomoćnik Glavnog tajnika UN za ljudska prava Ivan Šimonović, koji se nedavno vratio iz Donjecka, izjavio je kako UN raspolaže podacima o otmicama, maltretiranju i zastrašivanju pripadnika izbornih povjerenstava na istoku Ukrajine, a upozorio je i na mogući masovni egzodus stanovništva s istoka zemlje koje se sprema za odlazak ne samo zbog političkih napetosti nego i zbog sve učestalijeg kriminala.

"Izbori će biti početak nove faze", rekao je. "Ali očekivati čudo od ovih izbora, mislim da je nerealno".

Izbore će pratiti gotovo 2800 promatrača iz 19 zemalja (SAD, Kanada, 14 europskih zemalja, Turska, Kazahstan i Japan) i 19 međunarodnih organizacija. Nadzirat će ih i 100 stalnih i 900 privremenih promatrača ODIHR-a, agencije OESS-a za nadzor izbora, što će biti najveća misija ODIHR-a u njegovoj povijesti. Deset posto promatrača bit će državljani SAD, koje su za provedbu ukrajinskih izbora izdvojile 11,4 milijuna dolara.

Od ukupno 213 izbornih jedinica u cijeloj Ukrajini, 11 ih vjerojatno neće raditi u Donjecku i Lugansku, ali će ih 23 na tom području ipak biti otvoreno. Ukrajinske vlasti omogućile su stanovnicima Krima koji to žele da glasuju izvan poluotoka, a građanima Slovjanska da to učine neposredno izvan samog grada.

Novi ukrajinski izborni zakoni jamče valjanost izbora čak i ako milijuni birača ne uspiju ostvariti svoje pravo.

"Čak i ako mnogi u Donjecku i Lugansku ne uspiju glasovati, izbori će ipak biti valjani", napominje Gabrielle Baumann iz ukrajinske podružnice njemačke zaklade Konrad Adenauer.

Ako nitko od kandidata ne osvoji 50 posto plus jedan glas u prvom, drugi krug će biti 8. lipnja.