Središnja tema talijanskog predsjedanja Europskom unijom, koje počinje 1. srpnja, bit će rast i zapošljavanje, kazao je talijanski ministar gospodarstva Pier Carlo Padoan, ocijenivši da je rasprava o politici štednje sterilna i ne vodi nikamo

Na konferenciji za novinare održanoj u utorak u Rimu, Padoan, bivši glavni ekonomist OECD-a, nije ulazio u pojedinosti o tome što će vlada Mattea Renzija konkretno predložiti kada preuzme predsjedanje EU-om.

Istaknuo je, međutim, da će se zauzimati za pristup koji ujedinjuje strukturne reforme i zdrave financije i to u okviru postojećih pravila EU-a koja ostavljaju prostor za fleksibilnost te poticanje privatnih ulaganja.

"Nije nevažno je li država konsolidirala proračun dobrim ili lošim reformama. Nije nevažno je li to izvela općim, neselektivnim rezovima ili inteligentnom reformom javne potrošnje", rekao je.

"Ne možemo nastaviti zanemarivati kvalitativni aspekt reformi (...) Inače ćemo ponovno upasti u sterilnu raspravu o tome treba li reći da ili ne štednji", kazao je.

Padoan je upozorio da svjetska gospodarska kriza još nije u potpunosti završila, istaknuvši da je europski pristup njezinu rješavanju izostavio mjere za poticanje rasta i zapošljavanja.

EU se po njegovu mišljenju nalazi na "raskrižju" u pogledu rasta i to mora "ozbiljno shvatiti". "Ili ćemo nastaviti životariti u krizi (...) ili ćemo snažno ubrzati rast."

Padoan, koji će se u četvrtak u Berlinu sastati sa svojim njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom, mogao bi tim pristupom doći u sukob s tradicionalnim zagovornicima politike štednje u eurozoni kao što su Njemačka i Finska.

Italija od 2008. naizmjence ulazi i izlazi iz recesije, a u prvom kvartalu ove godine zabilježila je pad BDP-a od 0,1 posto. Nezaposlenost među mladima i dalje iznosi više od 43 posto, najviše od 1977.

Ohrabren rekordnom pobjedom na prošlomjesečnim izborima za Europski parlament, Renzi je obećao da će reformirati porezni sustav i tržište rada kako bi potaknuo otvaranje novih radnih mjesta te reformirati složenu državnu upravu i sporo pravosuđe.

No, imajući u vidu slabe rezultate prethodnih talijanskih vlada u ispunjavaju obećanja i golem talijanski javni dug, neki u EU-u su skeptični.

Talijanski proračunski deficit ove bi godine trebao iznositi 2,6 posto BDP-a, što je u okvirima dopuštenog, no Renzi je za godinu dana, do 2016., odgodio strukturno uravnoteženje proračuna, što isključuje učinke gospodarskog ciklusa i jednokratnih čimbenika.

Italija je Bruxellesu obećala ali nije uspjela ostvariti strukturno uravnoteženi proračun u 2013., u kojem strukturni deficit nije smio premašiti 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a dosegnuo je 0,8 posto.

Rim je srezao prognoze rasta gospodarstva za ovu godinu na 0,8 posto. Za iduću je godinu također podigao zacrtani udio državnoga duga, na 133,3 posto BDP-a, s ranije ciljanih 129,4 posto, kao i zacrtani proračunski manjak, i to na 1,8 sa 1,6 posto BDP-a.

Europska komisija pozvala je u ponedjeljak Italiju na veću proračunsku disciplinu ove godine kako bi smanjila državni dug. Vladine planove ocijenila je "pomalo optimističnima" i smatra da vjerojatno neće uspjeti smanjiti strukturni proračunski deficit na 0,2 posto BDP-a ove godine.

No nakon višegodišnje restriktivne proračunske politike i 182 milijarda eura ušteđenih povećanjima poreza i smanjenjem potrošnje u zadnje tri godine, Italija ima sve manje strpljenja za daljnju štednju.

Padoan je napomenuo da zajedno s Njemačkom Italija ima najveći primarni suficit, ne računajući kamate na dugove, od bilo koje druge države u EU od više od dva posto BDP-a, ali zbog slabog rasta ne uspijeva smanjiti dug.

Prethodna talijanska vlada premijera Enrica Lette najavila je u studenome prošle godine plan djelomične privatizacije osam državnih tvrtki u vrijednosti 10 do 12 milijardi eura, što bi trebalo pridonijeti smanjenju talijanskog duga.