Obilježavanje još jedne godišnjice pokolja Bošnjaka u Srebrenici počinjenog 1995. godine pokazalo je da u 2014. još postoje različita tumačenja tog zločina - od tvrdnji da nije riječ o genocidu i osporavanja najmasovnijeg pogubljenja u Europi nakon Drugog svjetskog rata, do poziva da se 11. srpnja proglasi Danom sjećanja.

Dan pošto je u Memorijalnom centru u Potočarima pokopano još 175 žrtava masakra u Srebrenici, beogradski tisak piše da se Socijalistička partija Srbije (SPS), koja je pod vodstvom Slobodana Miloševića bila na vlasti kad je počinjen genocid, jedina protivi inicijativi da se taj dan proglasi Danom sjećanja na tisuće pogubljenih Bošnjaka te predlaže umjesto toga dan sjećanja za sve žrtve.

 

"Takav pristup izdvajanja masovnog zločina nije dobar, jer bismo onda morali i sve druge pogrome, nad srpskim, muslimanskim, hrvatskim, albanskim ili bilo kojim drugim narodom, tako obilježavati, da imamo posebne datume za sve ostale narode koji su stradali u etničkom konfliktu. Mi Srbi isto tako imamo pogrom i u Oluji i onaj 2004. na Kosovu", citira Danas visoku dužnosnicu SPS-a Dijanu Vukomanović, predsjednicu zastupničkog kluba socijalista u Skupštini Srbije.

Istodobno, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), proizašla kao frakcija iz Srpske radikalne stranke (SRS) nacionalističkog vođe Vojislava Šešelja, danas drži da bi Srbija trebala obilježavati taj dan.

"Za razliku od njih (SPS) Srpska napredna stranka drži da bi Srbija trebala obilježavati taj dan, iako su godinama zapovjednika vojske Republike Srpske Ratka Mladića veličali kao najvećeg srpskog heroja", piše u subotu beogradski list "Danas".

Predsjednik zastupničkog kluba naprednjaka u srbijanskom parlamentu Zoran Babić drži da je "neophodno podsjećanje na strahovite događaje iz naše prošlosti".

"Hoće li to biti kroz dan sjećanja na žrtve ili kroz neke druge oblike, svejedno je. Najvažnije je da Beograd vodi ozbiljnu politiku dobrih odnosa sa susjedima u regiji, odnosno da to ne bude samo deklarativne prirode", kaže Babić za Danas.

Novinari tog lista nastojali su doznati i stajalište predsjednika Srbije Tomislava Nikolića o ideji nevladine udruge Žene u crnom da se 11. srpnja odredi kao Dan sjećanja, ali u uredu predsjednika države nisu dobili odgovor.

"U uredu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, dan nakon što su Žene u crnom predale molbu za pokretanje inicijative za obiljležavanje tog dana, šute i ne odgovaraju na pitanja Danasa kakav je stav predsjednika o tom pitanju", navodi taj list.

Zamjenik predsjednika Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Bojan Kostreš kaže kako "svijest u Srbiji još nije prihvatila da se tamo dogodio genocid, stravičan masakr" niti koliko je važno taj dan obilježavati i u Srbiji.

"Međutim, siguran sam da će doći dan kada će taj dan i u Srbiji biti obilježen kako se i dolikuje", smatra Kostreš.

Na sam dan pokolja u Srebrenici, u petak 11. srpnja, u Srbiji su gotovo izostale službene reakcije što je u posebnom prilogu konstatirala postaja B92, navodeći tek nekoliko priopćenja - među kojima izvanparlamentarne Liberalno-demokratske stranke (LDP) Čedomira Jovanovića i Nove stranke nekadašnjeg premijera Zorana Živkovića.

"Poruke koje slave zločince uz izostanak obilježavanja te godišnjice u Srbiji bacaju sjenu na sve dosadašnje isprike službenog Beograda u povodu zločina koje su počinile srpske snage 90-tih", priopćio je Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.

U priopćenju se podsjeća da se "organizacije civilnog društva već godinama bore da 11. srpnja službeno postane Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, ali se vlasti tome uporno opiru" te da ni parlamentarna oporba ne pokazuje inicijativu da se otvori novo poglavlje europske povijesti u kojem će se s poštovanjem odnositi prema žrtvama genocida.

Odbor ističe da je, osim reagiranja i javnih prosvjeda nekoliko udruga civilnog društva i formalno prigodnih vijesti u medijima, 19. godišnjica srebreničkog genocida "u Srbiji praktično prešućena" te da je Srbija "ukopana u politici poricanja" kad je riječ o ratu na prostoru bivše Jugoslavije.