Potpredsjednik Vlade te ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić potvrdio je danas kako se neće smanjivati broj općina i gradova, nego će se ići u promjenu nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

 

"Odrađena je prva faza vezano uz trošenje novca. Ideja je jednostavna, nema ukidanja, nego će biti prenamjene nadležnosti. Dakle, najjednostavnije, ako neka općina nema novca za izgradnju i održavanje Dječjeg vrtića, to će odraditi druga jedinica lokalne samouprave. Finije podešavamo sustav, jer dio nadležnosti onih koji to ne mogu ide onima koji to mogu. Tu svakako mogu profitirati i županije pa bi se manje govorilo trebaju li nam ili ne", objasnio je Grčić na konferenciji za novinare u Zadru.

Uvjeren je da ukidanje pojedinih općina ne bi donijelo velike uštede, jer su jedinice lokalne i regionalne samouprave od poreza na dohodak uprihodovale ukupno oko 13 milijardi, a svih 450 općina oko 1,2 milijarde kuna. "Dakle, i da se ukinu, nema tu nekih velikih ušteda", zaključio je Grčić.

Naglasio je da njegovo ministarstvo i Vlada otpočetka preispituju nadležnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave i njihovu sposobnost da financiraju određene javne funkcije. "I tu imamo dosta različitu situaciju, imamo općina koje jednostavno ne mogu ispuniti zakonima naložene javne funkcije, do onih koje imaju sreće da imaju neki veliki pogon, pa to mogu, do velikih gradova, prijerice Split, Osijek ili Rijeka koji bi htjeli nešto više nadležnosti nego ih imaju", rekao je Grčić, navodeći da se na primjeru Zadra vidi kako bi bilo puno bolje da upravlja svojim pomorskim dobrom umjesto županije.

"To su stvari koje se mogu rješavati upravo ovim pristupom promjene nadležnosti, a naša ideja je bila da umjesto tri, imamo pet razina nadležnosti i da, uz postojeće, uvedemo još i male općine te velike gradove", rekao je Grčić i dodao kako je apsurdno da država mora financirati administraciju neke općinice koja to nije u stanju.

Na dodatno pitanje novinara o županijama, rekao je da pretpostavlja kako bi za Hrvatsku bilo bolje da ima manje županija, ali da njegovo mišljenje nije dovoljno. "Mora postojati određena politička volja, ali to je toliko ozbiljno pitanje da mora biti čak i šire slaganje od onih političkih čimbenika koji trenutačno obnašaju vlast" , istaknuo je.

Grčić je još jednom najavio realizaciju 13 centara za gospodarenje otpadom ukupne vrijednosti 5 milijardi kuna, od čega će se 3,5 milijarde osigurati iz EU fondova. "Nakon Dubrovnika, gdje je predstavljen projekt proširenja zračne luke, mosta Čiovo i obilaznice Kaštela, te obilaznice Vodica koji rješava prometne probleme tog dijela Dalmacije, projekt Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim je peti veliki projekt koji kreće u Dalmaciji. Upravo zbog toga želim naglasiti da je velika pripremljenost Hrvatske za primanje novca iz EU fondova, a to znači da je ova Vlada zajedno sa općinama i gradovima cijelo vrijeme radila uz tišini", rekao je Grčić. Istaknuo je da su u Dalmaciji u tijeku projekti vrijedni oko 400 milijuna eura, što je, kaže, "najbolja poruka skepticima, a vrlo slična je situacija i u ostalim dijelovima Hrvatske".

Odbio je tumačenja da se Zadar zapostavlja. "Ne bih se složio s tim. Postavili smo stvari na drugačiji način. U izboru projekata rukovodimo se na drugačiji način, jer smo potpuno eliminirali utjecaj politike. Svako miješanje politike u selekciju projekata stvara opasnost da se novac vrati u EU proračun. Mi to ne radimo", ustvrdio je Grčić.

Prije konferencije za novinare, Grčič je sudjelovao u okruglom stolu o sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj i u Zadarskoj županiji, na kojem je gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta ponovio da je nužno završiti Luku Gaženica. "Taj projekt treba završiti, jer je jedan od najznačajnijih u Zadarskoj županiji, o tome se radi, ali to ne ide na adresu potpredsjednika Grčića, nego na one koji su za to odgovorni", rekao je Kalmeta.