Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Serge Brammertz u utorak je u Sarajevu iskazao potporu nastavku suradnje državnih odvjetništava i tužiteljstava Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, objavljeno je nakon Brammerzova susreta s glavnim tužiteljem Tužiteljstva BiH Goranom Salihovićem.

 

Glavni haaški tužitelj u Sarajevu je bio u jednodnevnom posjetu koji je opisan kao radni, a nakon sastanka u Tužiteljstvu BiH, održanom iza zatvorenih vrata, priopćeno je kako su razmatrane istrage i procesuiranje ratnih zločina što ih provodi domaće pravosuđe.

Brammertza su, kako je navedeno, posebice zanimali slučajevi u kojima je istragu ranije započelo tužiteljstvo ICTY-a da bi je potom prepustilo pravosudnim tijelima u BiH.

U priopćenju Tužiteljstva BiH navodi se kako je riječ o predmetima koji su opsežni i složeni, a odnose se uglavnom na osobe koje su bile na srednjoj razini zapovjedne odgovornosti u vojnim, policijskim i političkim strukturama koje su djelovale tijekom rata u BiH.

Do sada riješeno 10 predmeta

Tužiteljstvo BiH do sada je riješilo deset predmeta koje mu je ustupilo tužiteljstvo ICTY-a, trinaest predmeta još je u fazi istrage dok je u tijeku suđenje ili prizivni postupak u pet takvih predmeta.

Istaknuto je kako je Brammertz podržao suradnju pravosudnih tijela četiri države regije u procesuiranju ratnih zločina koja se temelji na bilateralnim protokolima.

S obzirom da države regije ne izručuju svoje građane drugim državama, čak i kada ih one terete za ratne zločine, protokolima su utvrđeni mehanizmi razmjene dokaza kojima se izbjegava mogućnost da netko od počinitelja tih zločina izbjegne kažnjavanje.

Takav su protokol u lipnju 2013. potpisali tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Salihović.

Tim su dokumentom definirani mehanizmi učinkovitijeg istraživanja, dokazivanja i procesuiranja osoba za koje postoje osnove sumnje da su počinile kaznena djela protiv ratnog i humanitarnog prava u zemlji u kojoj se ti počinitelji nalaze i onemogućavanja izbjegavanja kaznene odgovornosti zlouporabom instituta zabrane izručenja vlastitih državljana.

Protokol je sklopljen sukladno pravilima o međunarodnoj pravnoj pomoći i pozitivnim pravnim propisima Hrvatske.