Ključni cilj jest razvoj gospodarstva temeljenog na inovacijama

Predsjednica ORaH-a Mirela Holy večeras je na predstavljanju stranačkog prijedloga politike inovacija istaknula kako Hrvatska neće biti uspješna u podizanju BDP-a i rastu gospodarstva ukoliko se ne napravi snažan zaokret prema većem učešću novih tehnologija i inovacija te njihovom snažnijem povezivanju s gospodarskim rješenjima.

ORaH-ova politika, rekla je Holy, ima cijeli niz mjera koje bi trebale pojačati tu povezanost, uvesti edukaciju o inovacijama od najranije dobi, revitalizirati pojedine programe poput tehničke kulture i inovatorstva, kroz razradu strategije i donošenje zakona o inovacijama i inovatorstvu.

Ključni cilj jest razvoj gospodarstva temeljenog na inovacijama a prvi se rezultati, ističu navode u ORaH-u, u gospodarstvu mogu očekivati u razdoblju od tri do četiri godine, a konkretni pomaci u povećanju broja prijavljenih patenata već u prvoj godini primjene inovacijske politike.

ORaH-ova strategija stvaranja kvalitetnog sustava inovacija, koja bi trebala pridonijeti održivom razvoju Hrvatske, ima četiri strateška cilja - razvoj inovacija u službi održivog razvoja; razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala, mobilnost i fleksibilizacija te razvoj gospodarstva temeljenog na inovacijama. Glavne strateškim ciljevima pridruženi su strateški prioriteti s razrađenim sustavom mjera i aktivnosti koji su glavne pokretačke poluge politike inovacija.

Svoje mišljenje o prijedlogu moći će izreći svi zainteresirani kroz javnu raspravu na internet stranici ORaH-a.

Istaknuto je kako Hrvatska mora zauzeti aktivan stav prema sektoru inovacija i odgovornom politikom potaknuti istraživanja i razvoj u svim znanstvenim područjima, kako bi sadašnji negativni trendovi promijenili. Pritom Hrvatska najviše startnih osnova ima ljudskim resursima, no inovacijska struktura nam je daleko od razvijene.

U rezultatima mjerenja inovacijske izvedbe Europske komisije iz 2012. Hrvatska se smatra "umjerenim inovatorom" i nalazi se na 25. mjestu (od 34) s ukupnim iznosom ulaganja u istraživanje i razvoj od 0,75 posto BDP-a (prosjek EU 2 posto). Pristupanjem EU Hrvatskoj su se otvorile brojne nove prilike za sudjelovanje u partnerskim i samostalnim programima koji mogu doprinijeti unapređenju istraživačke djelatnosti i inovacija i transferu znanja iz znanosti u gospodarstvo.

Jedan od pokazatelja stanja, rečeno je, jest i mali broj patentnih prijava od 2000. do 2009. koji je Hrvatska podnijela Europskom patentnom uredu - tek 6,6 na milijun stanovnika - što je daleko ispod prosjeka EU (111,6). Inovacijska kultura je također zapostavljena, a individualno inovatorstvo unatoč nedostatku državne podrške, a zahvaljujući potpori Udruge inovatora, prijavljuje većinu hrvatskih patentnih prava (86 posto).