Laburistica Nansi Tireli danas je u Saboru neprihvatljivim nazvala zakonsko rješenje po kojem će u istom registru biti neprofitne organizacije koje moraju objavljivati financijska izvješća o ukupnim prihodima, vjerske zajednice koje moraju izvještavati samo o trošenju novca iz javnih izvora te sindikati i udruge poslodavaca, koje su u potpunosti oslobođene te obveze.

 

"Ako zagovaramo transparentnost, pitam zašto radimo diskriminaciju i zašto svi koji su u registru nemaju iste uvjete", upitala je Tireli u raspravi o konačnom tekstu zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija.

Smatra da bi trebalo načiniti posebne registre vjerskih zajednica i sindikata.

"Ne dopustimo da jednim zakonom ponovo radimo diskriminaciju i dovodimo do nejednakih pravila", pozvala je Tireli.

Iako je Ugovorom sa Svetom stolicom utvrđeno da pravne osobe Katoličke crkve mogu slobodno primati milostinju i darove vjernika, koji se ne oporezuju, Tireli je podsjetila da Crkva ubire i naknade za svoje usluge.

"Jako dobro znamo da Crkva ima svoj cjenik i da vjernicima uredno naplaćuje usluge. Zašto župe ne bi trebale objavljivati financijska izvješća kao i svi drugi", upitala je Tireli.

Sonja Koenig (HNS) ustvrdila je kako se godišnji prihodi Katoličke crkve procjenjuju na milijardu kuna.

"Zašto netko tko radi transparentno ne bi objavio podatke", upitala je Koenig i pozvala Crkvu i sindikate da, unatoč tomu što ih zakon na to ne obvezuje , "zbog svog čistog obraza postupaju po načelima i ciljevima zakona".

HSU-ov željko Šemper smatra, međutim, kako je dobro da se vjerske zajednice oslobodi obveze dostavljanja izvješća o tome kako troše milodare i darove.

"Nije točno da vjernici nisu upućeni u to kako se taj novac troši, jer u svaloj župi imamo ekonomska vijeća, kojima su poznati svi ti prihodi", rekao je Šemper.

Laburist Mladen Novak upozorio je, pak, da konvencija Međunarodne organizacije rada štiti sindikate od objave financijskih izvješća, jer bi u protivnom poslodavci znali ima li neki sindikat dovoljno novca da isplati plaće svojim članovima u štrajku.

"Sindikate štiti međunarodna konvencija, ali tko štiti udrugu poslodavaca", upitao je Šemper.

Argumenti za izuzeće sindikata nisu prihvatljivi nezavisnom Slavku Liniću.

"U Hrvatskoj su industrijski štrajkovi malobrojni, a većina sindikalnih akcija usmjerena je prema državi kao poslodavcu. Nemoguće je podatke o financiranju sindikata skriti od te iste države, budući da Ministarstvo financija prikuplja i ima te podatke", upozorio je Linić.

Upitao je i zašto je zakon strog prema drugim organizacijama te zaljučio da se od objave financijskih izvješća sindkata i udruga poslodavaca odustalo zbog "pritisaka koji za Hrvatsku nisu bitni".

Zamjenik ministra financija Igor Rađenović podsjetio je da su se saborski klubovi u prvom čitanju zalagali za ublažavanje odredbi prema vjerskim zajednicama i sindikatima.

Rađenović obrazlaže da su vjerske zajednice zajednički zatražile da ih se izuzme od obveza podnošenja kompletnih financijskih izvješća jer smatraju kako bi takva obveza za svaku pojedinu župu bila prekomplicirana.

"U ovom času procjenili smo da je predloženo rješenje optimalno", kazao je Rađenović te naglasio da zakon ne priječi sindikatima i vjerskim zajednicama da objave puna financijska izvješća, ako to žele.

Hrvatski sabor će zasjedanje nastaviti sutra.