Latvija će na parlamentarnim izborima u subotu vjerojatno ponovno izabrati vladajuću koaliciju desnog centra u svjetlu pojačanih napetosti s Rusijom, njihovim bivšim komunističkim vladarom.

Premijerka Laimdota Straujuma zauzela je čvrsto stajalište prema Moskvi zbog njezine politike u Ukrajini, povećavši izdvajanja za obranu i zahtijevajući zajedno s Estonijom i Litvom veću nazočnost NATO-a u regiji.

Među njezinim glavnim protivnicima na izborima su tradicionalno proruska stranka Sloga, koju podržavaju etnički Rusi koji čine otprilike četvrtinu od ukupno dva milijuna stanovnika.

"Mislim da ćemo najvjerojatnije imati istu koaliciju desnog centra kao i sada. A glavni razlog za to je ruska agresija u Ukrajini", rekao je Andis Kudors, izvršni direktor Centra za istočnoeuropske političke studije. "Latvijske stranke teško će uvjeriti glasače zašto bi stupile u koaliciju sa Slogom koja ne osuđuje dovoljno rusku agresiju."

Anketa SKDS-a pokazala je da će 32,5 posto birača glasovati za sadašnju vladajuću koaliciju, a 27,5 posto za oporbu, koju čine Sloga i nova ljevičarska stranka "Za Latviju od srca". Neodlučno je ili ne namjerava glasovati 30,4 posto birača. Druge ankete imale su slične rezultate.

Rusija, važan latvijski trgovinski partner, zastrašuje tu zemlju sve češćim pomorskim vježbama i preletima vojnih zrakoplova u blizini kopnene i morske granice.

Bivša sovjetska republika članica je NATO-a i EU-a i podržala je gospodarske sankcije protiv Moskve.

Latvija sada ima jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europi i često ju se ističe kao primjer uspješne provedbe politike štednje.

Nakon što je kriza 2008. progutala gotovo četvrtinu njezina gospodarstva, Latvija je smanjila potrošnju i plaće te broj zaposlenih u državnoj upravi kako bi ostvarila uvjete za euro. Ove je godine za to nagrađena ulaskom u eurozonu.

No, sve je izraženije nezadovoljstvo zbog visoke nezaposlenosti i višegodišnje štednje zbog čega vladajuća koalicija predizbornu kampanju temelji na odnosima s EU-om i Rusijom, a ne gospodarstvu.

"Apsolutna većina građana, bili oni Latvijci ili Rusi, nije zadovoljna situacijom u zemlji", rekao je Arnis Kaktins, direktor SKDS-a.

Straujuma je dužnost predsjednice vlade preuzela u siječnju od Valdisa Dombrovskisa, koji je dva puta bio reizabran unatoč svojoj strogoj politici štednje. Podnio je ostavku nakon što je preuzeo političku odgovornost za rušenje krova supermarketa u Rigi u kojem je poginulo 54 ljudi.

Sloga je među najpopularnijim latvijskim strankama, ali nikada nije ušla u vladu. Većina njezinih birača su etnički Rusi, koji čine gotovo 21 posto biračkog tijela.

Stranka traži da ruski postane drugi službeni jezik u zemlji i nedavno je glasovala protiv parlamentarne rezolucije kojom je izražena potpora Ukrajini protiv "ruske agresije". Njezin vođa Nils Ushakovs ističe važnost latvijskih gospodarskih veza s Rusijom.

"Kada govorimo o našoj politici prema Rusiji, definitivno bih bio pragmatičniji", rekao je. "Moramo koristiti rusko tržište, moramo imati ruske turiste. Moramo pokušati iskoristiti to što smo susjedi s Rusijom koja doista pomaže našem gospodarstvu."