Ministar zdravlja Siniša Varga uvjeren je da će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) izaći iz državne riznice 1. siječnja iduće godine, a o izlasku HZZO-a, kaže, neće odlučivati ministar financija, već predsjednik i potpredsjednici Vlade.

 

Izlazak HZZO-a iz riznice opće je prihvaćena mjera na koordinacijskom tijelu Vlade, rekao je Varga u emisiji Hrvatskog radija "Izaberi zdravlje", dodavši da razgovor s ministrom financija Borisom Lalovcem, koji je proteklih dana upozorio na potrebe štednje u zdravstvu, tek očekuje krajem ovoga tjedna.

Za Vargu jedino je pitanje modalitet pod kojim će HZZO izaći iz riznice jer je situacija u kojoj je državni osiguravatelj u državnoj riznici jedinstven slučaj u svijetu. To, kaže, dovodi do potplaniranja zdravstvenog sustava, dugovi i kamate skupo se plaćaju, u što je proteklih godina utrošeno 17,4 milijarde kuna.

U sanaciju zdravstvenog sustava samo ove godine potrošeno 1,7 milijarde kuna, a još toliko novca za podmirenje dugova ministar očekuje do kraja godine.

Po Varginim riječima, HZZO sada kasni s plaćanjem 240 dana, no pojedine bolnice kasne i 600 dana. "To je neodrživ način poslovanja", istaknuo je.

"Zdravstveni sustav iz godine u godinu je potplaniran jer se računa da su dobavljači voljni čekati svoj novac. To je mentalni sklop koji želimo promijeniti, želimo da zdravstvo raspolaže s namjenski prikupljenim novcem, a ne da kao dosad ovisi o dnevnoj politici i bilancama državnog proračuna", kaže ministar.

Nakon što je ministar financija Boris Lalovac prošloga tjedna zatražio dodatne uštede u zdravstvu, Varga je danas rekao da su, u slučaju raspolaganja namjenskim sredstvima, spremni odreći se milijardu kuna. No, podsjetio je i da se troškovi zdravstvene zaštite za nezaposlene, branitelje i invalide, po Zakonu o proračunu, financiraju iz općeg, a ne iz zdravstvenog doprinosa.

Izlaskom HZZO-a iz riznice bolnički sustav raspolagao bi s 18 milijardi kuna. Od toga, kaže ministar, bolnice bi trebale prodisati punim plućima, imati dovoljno novca za repromaterijal i ostale troškove.

Varga se osvrnuo i na Masterplan funkcionalnog spajanja bolnica koji je trenutačno u javnoj raspravi, a pred saborskim zastupnicima trebao bi se naći krajem ovoga mjeseca ili početkom studenoga.

On će, kaže, dovesti do racionalizacije osoblja te smanjiti preopterećenost pojedinih liječnika koji još uvijek rade i do 240 sati mjesečno, no otkaza, ističe, neće biti.

No, namjera je unificirati rad liječnika, s obzirom da sadašnje razlike u radnom opterećenju. Pokušava se i pronaći model nagrađivanja onih koji rade više.

Upitan za opremanje sobe za sastanke HZZO-a, u što je utrošeno više od milijun i 200 tisuća kuna dok je on bio ravnatelj Zavoda, Varga je odgovorio da su opremali multimedijalni centar, a tehnološka spremnost HZZO-a bila je preduvjet za projekte financirane iz europskih fondova.

"Ta dvorana bila je s lošim instalacijama i zvučnom izolacijom. No, i ja smatram da ukupni iznos nije smio biti toliko visok. Zato tražim odgovornost određenih osoba da objasne stavku po stavku", dodao je ministar.

Upitan za angažman PR tvrtke "Rijetka biljka" koja je za 177 tisuća kuna izradila monografiju HZZO-a, Varga je odgovorio da se ne radi o PR usluzi te da time nije prekršio Vladinu uredbu o zabrani angažiranja PR agencija.

Iza afera koje mu u zadnje vrijeme pokušavaju plasirati neki mediji smatra da stoje "određene osobe kojima je izbio velike zarade otvorivši pitanje javne nabave u zdravstvu".

Nakon pokušaja da javnu nabavu učinim transparentnijom došlo je do eksplozije medijskih napada. Nemam dokaza da je to povezano, no nije sasvim slučajno da je istovremeno", zaključio je.