Predstavnici vodećih svjetskih plinskih tvrtki, energetski stručnjaci i političari okupit će se u četvrtak na energetskom forumu u Londonu i rapravljati o tome kako smanjiti ovisnost Europe o ruskom plinu te osigurati nove opskrbne pravce i konkurentnost Europe s obzirom na jeftine izvore energije u SAD-u.

 

Na forumu britanskog poslovnog dnevnika Financial Timesa (FT) sudjelovat će hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji će predstaviti Hrvatsku kao potencijalni novi izvor energenata i čvorište opskrbnih pravaca za jugoistočnu i srednju Europu.

On će se tijekom jednodnevnog boravka u britanskoj prijestolnici sastati i s gradonačelnicom londonskog Cityja Fionom Woolf i posjetiti glavni britansku izložbu inovacija British Invention and Technology Show.

Hrvatski inovatori, koji na izložbi sudjeluju od 1997., na ovogodišnjem sajmu predstavit će se s 15 inovacija.

O tome je li plin pod prijetnjom i ulazi li svijet u "novo zlatno doba ugljena", može li plin iz škriljevca preobraziti energetsku kartu Europe, koji su potencijali istočnog Sredozemlja kao dobavljača plina i kako će se cijene energenata odraziti na konkurentnost Europe razgovarat će na skupu koji se tradicionalno održava u Londonu.

Nizozemski Shell, francuski Total, britanska Centrica i ukrajinski Naftogaz neke su od energetskih tvrtki na tzv. Europskom plinskom summitu FT-a na koji među ostalima stiže i turski ministar energetike te predsjednik zajednice ruskih proizvođača nafte i plina.

Energetska sigurnost

Ovogodišnji skup događa u vrijeme kada je ukrajinska kriza ponovno vratila pitanje energetske sigurnosti na sam vrh političkih agendi, a visoke cijene energenata štete gospodarskim izgledima Europe.

Dok europska gospodarstva stagniraju i na rubu su nove recesije, energenti iz škriljevca preobrazili su konkurentnost SAD-a koji bilježi nisku nezaposlenost i značajne stope rasta, upozoravaju stručnjaci.

Skup bi stoga trebao ponuditi odgovore odgovore na pitanja kako europski političari preispituju energetsku politiku s obzirom na te nove energetske i ekonomske realnosti, kakvu bi ulogu trebao imati konvencionalni i nekonvencionalni plin u nastojanjima usmjerenim na sigurnost i diverzifikaciju energetskih izvora i postoje li argumenti za "europsku energetsku uniju" koja će regiji omogućiti da jednim glasom progovori o pitanjima energije.

Službeni Zagreb već duže vrijeme ističe da Hrvatska, zbog svoje pozicije i prirodnih izvora, ima golemi potencijal osigurati vlastitu energetsku neovisnost i postati energetsko čvorište jugoistočne i srednje Europe.

Hrvatske "dionice" na energetskom tržištu porasle su nakon nedavnih seizmičkih ispitivanja jadranskog podmorja koja upućuju na značajne rezerve nafte i plina, što je zainteresiralo vodeće svjetske energetske tvrtke. Dosad razmjerno mala hrvatska uloga za europsku energetsku sigurnost izrazito je ojačala i imajući na umu da EU i zemlje članice pokušavaju diverzificirati svoje izvore energije i postići veću fleksibilnost nabave jedne od najvitalinijih roba za "stari" kontinent.