Možda će djelovati neobično da je devedesetogodišnji političar, koji je jednom izjavio da će se kandidirati za predsjednika "bude li još živ", najizgledniji kandidat za novog predsjednika države čija je mladež pokrenula Arapsko proljeće.

Međutim, Bedži Said Sebsi prvi je favorit predsjedničkih izbora u Tunisu koji će se održati ove nedjelje, tri dana prije njegova 88. rođendana, piše Financial Times. Njegova stranka Nida Tunis prošli je mjesec pobijedila na općim izborima osvojivši 39 posto zastupničkih mjesta u parlamentu.

Sebsi je jedan od 25 predsjedničkih kandidata, a njegovi ga pobornici smatraju vjerodostojnom svjetovnom preprekom islamistima iz stranke Enahda, koja je nakon desetljeća djelovanja u ilegali i pod represijom pobijedila na prvim demokratskim izborima nakon revolucije 2011. godine.

Sebsijeva stranka, labav savez pripadnika stare garde, liberala i sindikalaca, osnovana je upravo kako bi se suprotstavila islamistima, koje su birači na listopadskim izborima kaznili za gospodarsko nazadovanje Tunisa i ležeran odnos prema vjerskim ekstremistima za vrijeme njihove vlasti.

"Tuniški politički eksperiment nam je donio propast", rekla je Lamija, pripadnica tuniške srednje klase, kad je prošli mjesec glasala za Sebsijevu stranku. "On ima dugogodišnje iskustvo u vlasti. Mi želimo da naša zemlja uspije. Ne želimo Enahdu, Tunis je moderna zemlja", rekla je.

Drugima je upravo Sebsijevo "iskustvo" najveći problem. On je tijekom svoje prve političke karijere, od 1963. do 1991. godine, bio jedan od stupova jednostranačkog režima, služeći mu, među ostalim, i kao ministar unutarnjih poslova. Strahuju da bi Sebsijev povratak mogao biti i povratak autoritarne, represivne prošlosti i prijetnja krhkoj tuniškoj demokraciji.

Stari režim s novim licem

"Osobno mislim da je mogućnost da Nida Tunis preuzme kontrolu i nad parlamentom i predsjedništvom jako zabrinjavajuća. To bi bio stari režim s novim licem", tvrdi Sajed Ferdžani, jedan od čelnika Enahde.

Enahda, koja je i dalje velika snaga u parlamentu, neće imati svog predsjedničkog kandidata niti podržati bilo kojeg od postojećih. Ferdžani kaže da tako žele izbjeći polarizaciju zemlje.

Jedan od kandidata će biti i Monsef Marzuki, prijelazni predsjednik države. Mnogi vjeruju da će kao dugogodišnji oporbenjak i veteran borbe za ljudska prava, privući islamiste koji ga vide kao branu povratku starog režima.

Sebsi, pak, uvjerava birače da se to neće dogoditi. "Neće biti jednostranačke vlasti, nećemo nikoga isključiti", poručio je.

Analitičari smatraju da Sebsi igra i na sentiment birača podsjećajući ih na zlatno tuniško doba pod vodstvom prvog predsjednika u neovisnosti Habiba Burgibe, čovjeka kojeg smatraju ocem nacije koji je podržavajući reformu obrazovanja i liberalizaciju prava žena pretvorio Tunis u jednu od najmodernijih i najsvjetovnijih država u regiji. Naravno, građanski se neposluh ni u takvom Tunisu nije tolerirao.

"Sebsi je mnogima karizmatičan, podsjeća ih na ranije doba. Tunižani su nostalgični prema Burgibinom vremenu, čak i oni koji ga nisu iskusili. To se smatra zlatnim godinama, a Sebsi je sada neka vrsta oca ili djeda koji ulijeva sigurnost", kaže analitičarka Omeja Sedik iz Centra za humanitarni dijalog u Tunisu.

Kandidat koji samoga sebe gorljivo naziva Burgibinim nasljednikom i koji unatoč poznim godinama neumorno obilazi zemlju u kampanji, obećava predanost ženskim pravima i gradnji države za 21. stoljeće, u "brk" islamistima koje često optužuje za nazadnjaštvo.

Ovo će biti prvi izravni predsjednički izbori od svrgnuća diktatora Zina El Abidina Ben Alija 2011. godine. Ne bude li pobjednika u prvom, drugi krug izbora bit će 28. prosinca. Anketa nema, a uz Sebsija, kojem ulazak u drugi krug nije sporan, i privremenog predsjednika Marzukija, kao važan kandidat u utrci spominje se i milijunaš Slim Riahi, vlasnik nogometnog kluba čija je Slobodna domoljubna unija osvojila iznenađujuće treće mjesto na parlamentarnim izborima. On se sa svoje 42 godine smatra novom snagom u tuniškoj politici i mogao bi dobiti protestne glasove onih kojima su dozlogrdile postojeće političke elite.

Pravo glasa ima oko pet milijuna birača, a na parlamentarne izbore prošli mjesec odazvalo ih se 69 posto.