Premijer Zoran Milanović rekao je u srijedu da je vlada u okviru svojih nadležnosti reagirala na odluku Haškog suda o puštanju na slobodu ozloglašenog optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja i da je u tom slučaju napravila sve što je mogla.

ICTY je 6. studenoga Šešelja zbog zdravstvenih razloga pustio na privremenu slobodu, a on je odmah po povratku u Beograd nastavio sa svojom ratnohuškačkom retorikom i promoviranjem ideje velike Srbije.

Milanović je na početku vladine sjednice kazao kako je riječ o ozloglašenom optuženiku te da vlada u povodu takve odluke "ima inicijativu preko stalne misije u New Yorku, a i drugim kanalima" i poduzima radnje koje su u okviru njezinih mogućnosti i nadležnosti.

"Neka javnost zna da je tu vlada ona koja ima inicijativu, kako i treba biti", naglasio je. Ono što možemo i smatramo da je ispravno to i radimo, dodaje premijer.

Milanović je pozdravio to što je Hrvatski sabor u srijedu u svoj dnevni red uvrstio prijedlog deklaracije kojom se izražava duboko nezadovoljstvo odlukom o privremenom puštanju otpuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja na slobodu i kojom će pozvati da se ta odluka opozove.

"Saborska deklaracija je dobrodošla, a ono što sam jutros vidio u tekstu deklaracije mi se čini prihvatljivim i uravnoteženim", ustvrdio je.

Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izvjestila je o svim poduzetim koracima nakon što je Šešelj pušten iz pritvora.

Kazala je da je slučaj Šešelj u nadležnosti Haškog tribunala i posredno Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kao utemeljitelja tribunala, te navela da je Hrvatska reagirala odmah nakon što je Haški sud donio tu odluku.

Stav je bio, rekla je Pusić, da je odluka, naravno, na sudu, ali da se "u nekim slučajevima neke stvari vide i prostim okom, pa tako i činjenica da se ovdje radi o ratnom zločincu".

Kazala je i da je Hrvatska reagirala na slučaj Šešelj "bez obzira na marginalnost same osobe" i na Vijeću ministara vanjskih poslova Europske unije 17. studenoga i to zbog Šešeljevih izjava koje su upućivane izravno u hrvatske medije "s namjerom narušavanja bolje regionalne suradnje i narušavanja odnosa između društava".

"Informirano je Vijeće za vanjske poslove zbog toga što je u njihovoj nadležnosti europski proces u zemljama regije, a ovakvo divljanje izravno šteti i unazađuje odnose u regiji", naglasila je Pusić.

Navela je i da je nakon toga predsjednik Republike Ivo Josipović uputio pismo predsjedniku ICTY-ja Theodoru Meronu, a uslijedilo je i pismo ministra pravosuđa Orsata Miljenića glavnom haaškom tužitelju Sergeu Brammertzu.

Budući da će 10. prosinca na Vijeću sigurnosti biti rasprava o radu Haškog suda, Pusić ističe da će Hrvatska sudjelovati u toj raspravi, a isto je predloženo i Europskoj uniji koja inače u toj raspravi ne sudjeluje.

Objasnila je da je iznimno sudjelovanje predstavnika EU u raspravi na Vijeću sigurnosti predložila u razgovoru s visokom predstavnicom EU Federicom Mogherini "s obzirom na specifičnu situaciju, a to je unazađivanje eruropskog procesa".

"Nadam se da ćemo potaknuti kolege iz EU da se uključe i osude na relevantnom mjestu takvo ponašanje, odnosno da se zatraži od vlasti u Srbiji da se distanciraju od takvih (Šešeljevih) izjava, upravo zato da potvrde europski put i koliko je moguće neutraliziraju negativni efekt koji ekscesno ponašanje ima na odnose u regiji", kazala je Pusić.

Na to se nadovezao se premijer Milanović rekavši da je vlada napravila sve po proceduri i "više od toga".

"Sve što smo mogli smo napravili", zaključio je.