Bosna i Hercegovina treba biti funkcionalna država u kojoj će biti zaštićena prava svih koji u njoj žive, kazao je u ponedjeljak u Kreševu predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović koji se nalazi u radnom posjetu središnjoj Bosni.

"Nema nekog dubokog ni hrvatskog ni bošnjačkog pitanja u BiH. Postoji pitanje ustroja države, a Hrvati su u njoj konstitutivan narod", izjavio je novinarima Milanović komenitarajući pitanje funkcioniranja BiH i njenih nagomilanih problema.

Dodao je kao bi mogao zamisliti i bolji ustroj za jednu državu od onoga što ga sada ima BiH, no on je takav kakav jest i u njemu valja živjeti, a "Hrvati su u njoj oduvijek vitalni i jaki".

Odgovarajući na pitanje o mogućim dosezima nove njemačko-britanske inicijative čiji je cilj pomaknuti BiH na putu ka Europskoj uniji, Milanović je istaknuo kako je to zapravo prvotno bila hrvatska inicijativa.

"Ona se uradila na naš, neću reći pritisak nego poticaj, a sada ćemo vidjeti je li to još jedna priča", kazao je Milanović dodajući kako Hrvatska sama ne može provesti ovu inicijativu, no može u tome pomoći.

Hrvatski je premijer iskazao zadovoljstvo činjenicom da se u mjestima poput Kreševa radi i ulaže, ali i zabrinutost zbog općina poput Vareša, gdje je također bio tijekom dana i gdje se teško živi.

"Ovdje (u Kreševu) su se ljudi očito bolje snašli i ne izgleda kao kraj iz kojega ljudi odlaze", kazao je Milanović dodajući kako mjesta poput Kreševa imaju posebnu važnost jer u njima uz pomoć franjevaca Hrvati čuvaju svoju snagu i vitalnost.

Načelnik kreševske općine Radoje Vidović kazao je kako je Hrvatska do sada značajno pomogla ovoj zajednici, primjerice ulažući oko 900 tisuća kuna u obnovu gradske dvorane.

"Ta je pomoć bila obilna i nesebična", kazao je Vidović dodajući kako su potporu dobile i obrazovne te zdravstvene institucije u Kreševu.

Izrazio je nadu kako će, uz nastavak pomoći, stanje u Kreševu biti dodatno popravljeno.

U toj općini trenutačno živi nešto više od 5600 stanovnika, od čega je oko 3500 Hrvata. U odnosu na stanje prije rata Hrvata je manje za oko 800.

Franjevački samostan i crkva sv. Katarine, čiji temelji potječu još iz 14. stoljeća, posebna su kreševska znamenitost, a samostanski muzej čuva na stotine iznimno vrijednih izložaka.

Ti su eksponati pohranjeni u neodgovarajućim uvjetima, a u tijeku je izgradnja nove muzejske zgrade, što financijski podupire Hrvatska.

Kustos muzeja fra Ivica Korčanin kazao je Hini kako se među vrijednostima posebice ističu dragocjene knjige poput one pod naslovom "De re metallica" iz 17. stoljeća od kojih je, uz onaj kreševski, sačuvan samo još jedan primjerak što se čuva u Švicarskoj.

Tu je i velika numizmatička, arheološka i geološka zbirka, ali i rariteti poput sablje što ju je ban Josip Jelačić svojedobno poklonio poznatom franjevcu Grgi Martiću.

No fra Ivica je danas jedan od tek osam redovnika koliko ih živi u Kreševu dijeleći sudbinu naroda.

"U 2013. godini imali smo 38 krštenih, a 64 umrla. Ove godine umrlih će u konačnici biti još više u odnosu na novorođene", kaže fra Ivica.

Kreševska kotlina dijeli sudbinu brojnih drugih srednjobosanskih gradića u kojim su Hrvati većinsko stanovništvo, jer mladi uglavnom odlaze i nakon školovanja traže posao u inozemstvu.

Hrvatski premijer je nakon posjeta Kreševu otputovao u Žepče te Vitez kako bi i tamo s predstavnicima lokalnih vlasti razgovarao o stanju u tim općinama i programima pomoći u kojima sudjeluje hrvatska vlada.

Ranije tijekom dana Milanović je boravio u Sarajevu, a radni posjet BiH u utorak će završiti posjetom franjevačkom samostanu u Gučoj Gori kod Travnika te obilaskom bolnice "Dr. fra Mato Nikolić" u Novoj Biloj, čiju je izgradnju i opremanje pomogla Hrvatska. Milanović će svoj boravak u BiH završiti posjetom Jajcu.