Šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić poželjela je Srbiji da kao predsjedateljica Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u 2015. očuva visoke standarde, a na rubu ministarskog sastanka te organizacije u Baselu u četvrtak je s kolegama iz regije potpisala dokument kojim preuzimaju punu odgovornost za regionalnu stabilnost i kontrolu naoružanja.

Ukrajinska kriza dominira dvodnevnim sastankom 21. ministarskog vijeća OESS-a otvorenim u Baselu na temu "Kriza europske sigurnosti, kako naprijed" na kojem je u četvrtak govorila i prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP).

S ministrima vanjskih poslova iz BiH Zlatkom Lagumdžijom, Crne Gore Igorom Lukšićem i Srbije Ivicom Dačićem ministrica je potpisala izmjene sporazuma o subregionalnom nadzoru naoružanja.

Preuzimanjem punog nadzora za regionalnu stabilnost i kontrolu naoružanja Hrvatska, BiH, Crna Gora i Srbija učinile su važan korak za izgradnju mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu, objavio je OESS.

Predstavnici te četiri zemlje su 14. lipnja 1996. u Firenzi potpisali sporazum kako bi se spriječila nova utrka u naoružanju u regiji te smanjio rizik od nove eskalacije i izbijanja sukoba, nakon nekoliko godina ratovanja, a taj dokument je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonskog sporazuma).

Provedba sporazuma

Provedba Sporazuma odvija se kroz sastanke Komisije za provedbu na političkoj razini te sastanke na stručnoj razini. Sporazum je primjer uspješnog prevladavanja poslijeratnog nepovjerenja, a to su iskustva koja se mogu prenositi i drugim zemljama i regijama koje prolaze kroz postkonfliktno razdoblje, priopćio je MVEP.

"Obveze iz člana IV Daytonskog mirovnog sporazuma su ispunjene. Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija dokazale su da mogu uspostaviti stabilnu vojnu ravnotežu na najnižoj razini naoružanja, smanjivši time rizik od eskalacije odnosa i izbijanja sukoba. Naša misija je ispunjena", rekao je prigodom potpisivanja sporazuma general-bojnik Michel Torres, osobni predstavnik predsjedavajućeg OESS-a ministra vanjskih poslova Švicarske Didiera Burkhaltera.

Prijenos odgovornosti ne znači potpuno povlačenje međunarodne zajednice u nadzoru naoružanja koja će pružati potporu umjesto voditi ovaj proces. Prema navodima OESS-a ukupno 10.069 komada teškog naoružanja uništeno je u zadnjih devetnaest godina. Preko 1300 članova osoblja OESS-a na terenu sudjelovalo je u više od 700 inspekcijskih pregleda, uz potporu 29 država članica OESS-a.

Odličan primjer

Švicarska je odlično organizirala predsjedanje OESS-om, rekla je Pusić u zahvali i ocijenila da Srbija, koja preuzima kormilo za 2015., pred sobom ima odličan primjer kako se jedna organizacija, koja je već polako izgledala uspavano, ponovno vraća u središte događanja i dobiva vrlo važnu ulogu.

"Švicarska, koja nije očekivala da će predsjedati OESS-om razdoblju koje će imati tako dramatične događaje kao što je konflikt niskog intenziteta u Ukrajini, ujedno je postavila i visoke standarde predsjedanja", rekla je Pusić.

Ocijenila je da se sadašnje stanje u području rada OESS-a nije moglo ni naslutiti kada su se Švicarska i Srbija kandidirale za podjelu predsjedanja.

"S obzirom da OESS predstavlja jedan od rijetkih foruma gdje za stolom sjede Rusija, zemlje Zapada, EU i srednje Azije, vrlo je važno održati postignutu razinu visokih standarda predsjedanja", ocijenila je.

Ako Srbija u 2015. uspije zadržati one standarde i onaj pristup problemu koji je počeo tijekom švicarskog predsjedanja i koji je još na stolu, ima šansu da se tijekom predsjedanja afirmira, ali da afirmira i samu regiju, istaknula je Pusić.

U tome bi im, osim trojke OESS-a (bivši, trenutni i budući predsjedavajući), trebao pomoći i izneseni prijedlog, za koji čini se postoji podosta podrške, da se osnuje jedna vrsta "savjeta mudraca" tj. skupina ljudi koja bi OESS-u pomogla da se postavi u ovoj zahtjevnoj ulozi koju je dobio kroz pogoršanje odnosa između Rusije i Zapada, rekla je Pusić.