Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić najavila je u srijedu u Zagrebu da će sljedeći tjedan putovati u Beograd gdje se sastaju kineski premijer i 16 čelnika zemalja srednje i istočne Europe, nakon što je zbog zahlađenja odnosa Hrvatske i Srbije izazvanog "slučajem Šešelj" od tog posjeta odustao premijer Zoran Milanović.

Pusić je to najavila u govoru na početku Treće godišnje konferencije hrvatskih veleposlanika na kojoj je govorila o dosadašnjim rezultatima te o budućim smjernicama hrvatske vanjske politike.

"Drugi tjedan održava se sastanak kineskog premijera u Beogradu s premijerima 16 država srednje i istočne Europe. S obzirom na ove neposredne poteškoće koje smo imali u odnosima sa Srbijom, naš premijer neće ići na taj sastanak ali ići ću ja", rekla je Pusić.

Na novinarsko pitanje, prva potpredsjednica vlade odgovorila je da na skupu 16. prosinca "neće biti bilateralnih susreta jer je sad na redu posjet mog kolege ministra vanjskih poslova Srbije Hrvatskoj. Dakle, bilaterala je sljedeća u Hrvatskoj tako da će ovo biti samo vezano uz susret s kineskim premijerom i u formatu jugoistočna i srednja Europa s kineskom stranom.

Bilateralu ćemo obaviti sljedeće godine u Zagrebu", rekla je Pusić kasnije u izjavi novinarima.

Sastanak u Beogradu je sastanak s Kinezima, ali i pokazivanje potrebe da se "regionalna suradnja unapređuje a ne unazađuje", naglasila je.

Ipak, pojasnila je, "cijela nedavna poteškoća.. zapravo je nastala temeljem odluke Haškog tribunala a ne srbijanske vlade" ali je "dodatni element bila činjenica da se srbijanske vlasti nisu jasno ogradile od retorike" s kojom je krenuo Vojislav Šešelj nakon što ga je Haški sud privremeno pustio na slobodu i po povratku u Srbiju.

Pusić je naglasila da se RH zbog toga obratila i Haškom sudu i UN-u, dodajući da upravo danas šef misije pri UN-u Vladimir Drobnjak govori u okviru izvješća o radu Haškog suda u New Yorku.

Regija

Osim "slučaja Šešelj", među otvorenim pitanjima sa Srbijom Pusić je istaknula i rješavanje problema nestalih te pitanje granice, te je jasno kazala da su upravo odnosi sa susjedima i u regiji od vitalnog interesa za Hrvatsku.

Hrvatska pripada u tri regije - Mediteran, srednju Europu i jugoistočnu Europu, "a ova posljednja naš je prioritet", rekla je Pusić.

"Jugoistočna Europa vrsta je nedovršenog europskog projekta... u kojem smo mi u velikoj mjeri i odgovorni i vitalno zainteresirani da zemlje te regije napreduju na europskom putu i preuzmu europski model kao model vlastitih država", rekla je Pusić u govoru, dodajući da je to Hrvatskoj najvažnije "apsolutno i primarno iz sigurnosnih razloga", odnosno da na svojim granicama ima "stabilne države".

Što se tiče BiH, Pusić je ponovila da je hrvatska inicijativa za približavanje BiH Europskoj uniji postala i nova politika EU-a prema toj zemlji.

"Europska unija od nas očekuje značajniji doprinos u jugoistočnoj Europi te da smo u stanju formulirati politiku koja bi bila temelj za europsku politiku prema našoj regiji".

Navela je i poteškoće pri prolaska kroz neumski koridor koje, kako je rekla, pokazuju koliko je važan Pelješki most.

S Crnom Gorom surađujemo intenzivno na europskim projektima, što se tiče NATO-a, a velika je tema s Crnom Gorom i istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika u Jadranu, rekla je, dodajući: "Dok se pitanje granice ne riješi, ministri gospodarstva se dogovaraju kako istraživati i eksploatirati plin".

Što se tiče Slovenije, arbitražni sud treba donijeti pravorijek oko granica do ljeta 2015. a odluka će biti obvezujuća za obje strane.

Glede eventualnih tužbi koje je u utorak u Opatiji najavio slovenski premijer Miro Cerar zbog duga hrvatskih poduzeća prema Ljubljanskoj banci, Pusić je rekla da to nije stvar hrvatske države nego tvrtki.

Slovenija mora do sljedećeg ljeta prezentirati način na koji će isplatiti štediše koji nisu prenijeli svoju štednju, na temelju odluke Europskog suda za ljudska prava, a prenesena štednja dio je Memoranduma u kojemu stoji da Hrvatska i Slovenija mogu zajednički zatražiti zastoj u postupcima i zajednički tražiti drugo rješenje.

Hrvatska je na to spremna, ali Slovenija nije, rekla je Pusić.

Palestina, IS i CIA

Odmaknuvši se od regije, Pusić je kazala, na pitanje o eventualnom hrvatskom priznavanju Palestine, da će Hrvatska koordinirati politiku s Europskom unijom.

"Što se priznavanja tiče, o tome se vodi, kao što je poznato, rasprava u europskim institucijama. Hrvatska sigurno neće pokušati nešto zaobilazno.. takva odluka će se sigurno donositi u konzultaciji s europskim partnerima i europskom službom za vanjske poslove. Tamo se često o tome raspravlja između ostalog i kao rezultat švedskog priznavanja Palestine. U cijelom nizu europskih država članica ta je rasprava pokrenuta u parlamentima ali zasad vlade ne idu u tom pravcu", rekla je.

Isto tako, ministrica je kazala da je danas velika tema u zemljama Europske unije odlazak građana u Siriju i Irak kako bi se borili na strani Islamske države.

Što se tiče Ukrajine, ponovila je da su europske sankcije zajedničke i da se Hrvatska njih drži ali da ne treba zatvarati komunikacijske kanale s Rusijom jer se bez komunikacije problemi ne mogu rješavati.

Upitana o programu pojačanog ispitivanja kojim se američka obavještajna služba CIA služila na osumnjičenima za terorizam nakon napada na Ameriku 2001., ona je naglasila da izvješće neće imati "nikakvih negativnih posljedica" po Hrvatsku jer je Hrvatska samo dva puta dopustila, 2005., da neki avion sleti u hrvatsku zračnu luku.

U tome izvješću stoji kako je CIA zavaravala javnost i vladu u svezi s djelotvornošću programa koji je provođen od 2002. do 2006. i po kojemu su ispitivani pripadnici al Kaide i drugi pritvorenici diljem svijeta. Izvješće je senatski odbor pripremio na temelju petogodišnje istrage, a u njemu se kaže kako su upotrijebljene tehnike bile mnogo okrutnije nego što je CIA rekla.

Cilj je da hrvatski utjecaj bude barem nešto veći od njezine veličine

Hrvatska je u političkoj multilaterali aktivna u cijelom nizu organizacija te u cijelom nizu misija u čitavom svijetu. Tu je Pusić najavila da će od sljedeće godine Hrvatska biti i dio misije u BiH, te dio misije "Odlučna potpora" u Afganistanu.

Naglasila je i važnost koju je pokazala gospodarska diplomacija, istaknula projekt u nastajanju "Hrvatska kuća", usporedivši ga s Goethe Institutom ili British Councilom koji čine zemlju prepoznatljivom u čitavom svijetu, te najavila nekoliko važnih skupova za 2015: Konferencija u suradnji s The Economistom na temu zapadnog Balkana u ožujku, Forum Ron Brown na temu ICT-a u travnju u Osijeku, konferenciju Women Investment Network u svibnju te tradicionalni Croatia Forum u srpnju.

"Cilj je da naš utjecaj i ugled budu barem nešto veći od naše veličine", zaključila je Pusić.