Zakoni koji se donose u EP nerijetko prođu nezapaženi od strane hrvatske javnosti. Zašto je tome tako? Kakva je komunikacija eurozastupnika s Vladom te može li se ona poboljšati, posebice kad su u pitanju odredbe i od nacionalnog interesa, istražila je Ana Katulić.

Kad treba braniti nacionalne interese u Europskom Parlamentu ili zauzeti zajednički stav zastupnici su uglavnom složni, no kad traže stav Vlade oko pojedinog pitanja to im već malo teže ide. Ovisi o tome koju opciju zastupate, tvrdi dio zastupnika. EPP-ov Davor Ivo Stier kaže- komunikacija bi svakako mogla biti bolja.."Mi nemamo artikuliranu komunikaciju u smislu da bi postojao neki određeni termin da se sastajemo jednom ili dvaput mjesečno, da prođemo sve točke koje su relevantne za Hrvatsku i koje su važne i za nas zastupnike bez obzira iz koje političke opcije dolazimo. To je nešto na što stalno apeliramo i na čemu se još mora raditi", kaže Stier.

Njegova stranačka kolegica Dubravka Šuica naglašava: trebamo imati zajedničku strategiju, neovisno o opciji kojoj pripadamo:

"Mi nemamo artikuliranu komunikaciju u smislu da bi postojao neki određeni termin da se sastajemo jednom ili dvaput mjesečno, da prođemo sve točke koje su relevantne za Hrvatsku i koje su važne i za nas zastupnike bez obzira iz koje političke opcije dolazimo. To je nešto na što stalno apeliramo i na čemu se još mora raditi", kaže Stier.

Njegova stranačka kolegica Dubravka Šuica naglašava: trebamo imati zajedničku strategiju, neovisno o opciji kojoj pripadamo:

"Nažalost do sada nismo imali takvu priliku ni sa Vladom niti s predsjednikom. Mislim da je to nedostatak i vjerujem da ćemo to unaprijediti s novom predsjednicom pa i Vladom", kaže Šuica.

Na problem u komunikaciji ukazuje i Marijana Petir. U nekoliko je navrata, kaže, tražila mišljenje resornog ministarstva poljoprivrede o stavovima Vlade kad je u pitanju poljoprovredna politika, no odgovor nije dobila.

"Mene žalosti što ne postoji komunikacija s Vladom, odnosno što Vlada ne želi dostaviti hrvatskim zastupnicima u EP službena stajališta ili mišeljnja o nekim pitanjima o kojima ovdje raspravljamo i odlučujemo", kaže Petir.

Da nije baš tome tako tvrdi pak S&D-ova Biljana Borzan. Parlamentarci grade "image" Hrvatske u Parlamentu, zbog čega su nam suradnja i kooridnacija od izuzetnog značaja, kaže Borzan koja dodaje kako se velik dio komunikacije odvija "ispod radara", ali su svi uvijek obaviješteni o svemu.

"Vidim da i kolege iz drugih stranaka dobivaju sve te informacije što iz ministarstva što iz naše misije jer na kraju uvijek glasujemo onako, kad je u pitanju hrvatski nacionalni interes, kako mislimo da je važno", kaže Borzan.

No činjenica je kako bi se već postojeći kanali komunikacije, kakvi god bili, trebali poboljšati, smatraju liberal Jozo Radoš i konzervativka Ruža Tomašić.

"Ja kao EU zastupnica moram preko veze nešto tražiti. U normalnom svijetu bi premijer, kad je nešto važno za Hrvatsku, pozvao nas jednaest i rekao nam-ne zanima me iz koje ste stranke, tamo predstavljate Hrvatsku i ovo trebate napraviti. Onda bi to sve bilo lakše i usklađeno", smatra Tomašić.

"U tim nekim važnim pitanjima bilo bi logčno da postoje već poznati i uhodani mehanizmi informiranja i konzultacija Vlade i svih zastupnika jedne zemlje u EP", zaključuje Radoš.

Vladu stoga pozivaju na aktivniju suradnju, a pojedini zastupnici predlažu i redovite koordinacijske sastanke, prvenstveno kako bi se njima olakšao rad, a potom i javnost bolje informirala o tome što se događa i koji se zakoni donose u Europskom parlamentu.