Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dobro je odlučila što je za svoj prvi inozemni posjet odabrala Bosnu i Hercegovinu jer je time pokazala koliko je ta zemlja važna hrvatskoj vanjskoj politici i njoj osobno, ocijenili su srijedu analitičari Vlatko Cvrtila i Nino Raspudić.

"Dala je punu potporu BiH kao jedinstvenoj državi i nastavku njezina euroatlantskog puta", kazao je Cvrtila i istaknuo da je jako važno što su se hrvatska predsjednica i članovi Predsjedništva BiH složili oko ključnih točaka.

Podsjetio je da je ova godina iznimno važna za BiH jer se očekuje konstituiranje vlasti, a sve stranke su kao prioritet istaknule eurointegracije.

"I tu Hrvatska, kao članica EU-a, može imati vrlo važnu ulogu, posebice u pokretanju određenih procesa. Hrvatska je najvažniji zagovornik europskog puta BiH", rekao je Cvrtila. U tom smislu smatra kako je vrlo važna poruka Grabar-Kitarović da je s obzirom na stanje u BiH nužno zadržati pozornost Europske unije, ali i SAD-a i NATO-a na tu zemlju.

"Predsjednica je svjesna koliko je stanje u toj zemlji složeno i stoga je s razlogom istaknula kako je važno zadržati pozornost EU-a i SAD-a, posebice u trenutku kada je međunarodna javnost usmjerena na druge žarišne točke u Europi. To je bitan element u pokretanju procesa u BiH jer je teško očekivati da će političke elite same napraviti prostora za korake naprijed. To neće ići bez uključivanja vanjskih aktera", ocijenio je Cvrtila.

 

Položaj Hrvata

 

Grabar-Kitarović je u Sarajevu naglasila da će se Hrvatska, uz strogo poštivanje suvereniteta BiH, nastaviti iskazivati zanimanje za položaj hrvatskog naroda koji u njoj živi.

"Opća ocjena je da Sporazum iz Daytona nije uspostavio potpunu ravnopravnost Hrvata", rekao je Cvrtila i dodao kako je "dvadeset godina nakon Daytona očito da su neki elementi tog sporazuma ograničavajući faktor u razvoju BiH".

Hrvatska mora, naglasio je, skrbiti o Hrvatima u BiH, ali ne na način da nešto nameće.

Po njegovim riječima, kao rješenje neravnopravnosti Hrvata nameće se federalizacija, što onda pretpostavlja i promjenu ustavnog okvira, no smatra da to sada nije izgledno.

"No, ja svakako ne bih strahovao od razgovora o tom pitanju (...) ne treba strahom ograničavati razgovor o toj temi. O njoj se treba razgovarati na racionalni način, bez ikakvih reminiscencija i vraćanja u prošlost", kazao je, napomenuvši da bojazan od mogućeg hrvatskog separatizma nema uporište jer to u okviru EU-a ne bi naišlo na potporu.

Raspudić smatra da je do neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH došlo prvenstveno zato jer se "Hrvatskoj godinama nametao kompleks krivnje u BiH i neupletanje u njezine unutarnje stvari, a upravo to neupletanje dovelo je do nezavidnog položaja Hrvata".

On podsjeća da je daytonski mirovni sporazum, posebno u dijelu o izbornom procesu, drastično promijenjen odlukama visokih predstavnika od 2000. godine pa na dalje. "A Hrvatska je sve to promatrala šutke jer se nalazila između haške batine i EU mrkve. Puno drugih aktera se neprestano miješalo u u unutarnje stvari BiH, od SAD-a, Velike Britanije, Rusije, Turske, do Srbije (...) svi su tamo imali interesa osim Hrvatske", kazao je Raspudić i ocijenio to "paradoksalnim".

"Hrvatska je dužna miješati se u unutarnje stvari BiH, poglavito onda kada je daytonski okvir, kojem je bila supotpisnik i jamac, narušen. Kao što je narušen u slučaju pitanja ravnopravnosti sva tri naroda", istaknuo je.

Smatra da bi se hrvatski političari trebali osloboditi hipoteke i potrebe da stalno nekoga uvjeravaju da nemaju ništa protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. "To je potpuno izlišno i samorazumljivo", kazao je Raspudić.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u više je navrata istaknula da se ne želi miješati u unutarnja pitanja susjedne države te da vjeruje da su hrvatski narod i njegovi legitimni predstavnici dovoljno zreli i sposobni sami se izboriti za svoja prava i u dogovoru s ostala dva naroda riješiti ta pitanja.

"Naša je obveza brinuti se da se ta prava realiziraju... To ne znači uređivati unutarnje stanje (u BiH) nego bdjeti nad time da je proces takav da se hrvatski narod u BiH s druga dva naroda dogovara o formi svoje participacije u vlasti i naravno pune konstitutivne i svake druge vrste jednakopravosti", kazala je hrvatska predsjednica.

Raspudić tvrdi da je do promjene politike u Hrvatskoj već došlo s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem, te da je i HDZ jasan u pitanju da će Hrvatska inzistirati na rješavanju pitanja jednakopravnosti sva tri naroda.

Međutim, on smatra kako je od velike važnosti kakvo će stajalište zauzeti Washington čija je "dominantna politika bilo održavanje tog pseudograđanskog, u osnovi unitarističkog koncepta koji je bio na liniji unitarističke, bošnjačke politike".

"No, pokazalo se da on samo pojačava međunacionalne napetosti i stvara potpuno disfunkcionalni okvir i ta politika se očito mijenja", rekao je i kao primjer naveo rezoluciju Europskog parlamenta iz prošle godina koja jasno govori o federalizaciji kao putu za europsku budućnost BiH, a osuđuje separatizam i unitarizam.

"Federaliziranje zemlje, koje najviše odgovara Hrvatima, danas se sve više pokazuje kao europski put BiH, ali ostaje još vidjeti što je s američkom politikom koja je apsolutno gurala bošnjački koncept", izjavio je Raspudić.