Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izrazio je u četvrtak uoči sastanka sa sindikatima državnih i javnih službi nadu da će svi sindikati potpisati okvirni sporazum koji im je Vlada predložila vezano uz isplatu jubilarnih nagrada po većoj osnovici, u suprotnom to će prouzročiti dvostruku štetu - i državi i članovima sindikata.

Vlada zaposlenima u državnim i javnim službama vraća osnovicu za isplatu jubilarnih nagrada na 1800 kuna jer je počela gubiti sudske postupke koje su pokretali pojedini službenici nakon što im je Vlada prije dvije godine smanjila osnovicu s 1800 na 500 kuna.

"Imali smo sastanak sa državnim službenicima i namještenicima koji su pristali na okvirni sporazum oko isplate osnovice, a imamo i važeću presudu suda", rekao je Mrsić.

Kako bi izbjegla plaćanje kamata, troškova suda i odvjetnika, Vlada je predložila sporazum državnim i javnim službenicima, a Mrsić očekuje da će njihovi predstavnici biti razumni "jer to štedi novce državi, a s druge strane radnici će dobiti ono što po sudskoj presudi trebaju dobiti".

Radi se o troškovima između 60 i 100 milijuna kuna, što je puno manja šteta za proračun nego kada bi država morala plaćati kamate, sudske troškove i odvjetnika, dodao je.

Na spekulacije u medijima da Hrvatski liječnički sindikat neće potpisati sporazum, Mrsić je odgovorio kako se nada da će Liječnički sindikat to ipak učiniti jer inače okvirni sporazum neće vrijediti niti za ostale državne službenike i namještenike.

"Time će prouzročiti dvostruku štetu - jednu proračunu i državi, poreznim obveznicima koji će sve to platiti, a drugu kolegama, drugim članovima sindikata koji neće moći uživati to što bi mogli ako oni to potpišu", naglašava Mrsić.

Budući da je Vlada nastoji postići uštede spajanjem nekih državnih agencija Mrsić je, upitan ima li mjesta uštedama u njegovom resoru, ustvrdio da su uštede tu već napravljene.

"Potpisali smo dio kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, imamo uštede na božićnicama i regresu, na dodacima od 4, 8 i 10 posto, te uštede u funkcioniranju mirovinskog sustava u iznosu od oko pola milijarde kuna", kazao je.

Vjerojatno ima još prostora za uštede na materijalnim troškovima i na tome se radi, napominje Mrsić, a velika sredstva ušteđena su na troškovima iznajmljivanja prostora, jer se prostori koji su se prije plaćali 17 eura po četvornom metru, sada plaćaju pet eura po kvadratu.