Europska komisija Vladi je dala tjedan dana da pronađe dodatne uštede od oko milijardu i 300 milijuna kuna. Plaće i mirovine ne diramo - ponavljaju u Banskim dvorima, dok u oporbi odmahuju rukom i poručuju da nas štednja neće spasiti.

Kako se i očekivalo, paket mjera za smanjenje deficita Europska komisija ocijenila je nedovoljnim. Potrebni su, kako se to briselskim riječnikom stručno kaže, dodatni fiskalni napori. Prevedeno, moramo uštedjeti još 0,4 posto BDP-a, odnosno 1,3 milijarde kuna i to smisliti već ovaj tjedan.

 

Prostora za izmisliti nešto novo baš i nema pa će Vlada posegnuti za onim za čime uvijek poseže kada su u pitanju kratkoročne mjere - trošarine na goriva.

Ništa pretjerano ambiciozno, dakle, ne treba očekivati. I premijer je, na aktualnom prijepodnevu kazao da nije riječ o radikalnim mjerama te da nas ništa neće neugodno iznenaditi.

"Imamo iza sebe šest gladnih godina, sada ne dolazi poplava, nego zdrava plima koja će dići sve brodove koji su na površini", dodao je premijer. Na drugoj strani političkog spektra, u HDZ-u, isto ništa što već nismo čuli. Oni bi pokrenuli proizvodnju i tako povećali potrošnju.

Predsjednik stranke Tomislav Karamarko...

"Mi možemo štedjeti, štedjeti, štedjeti ali na kraju nećemo imati od čega, nećemo imati što štedjeti. Tako da sumnjam da će uspjeti i mislim da će svibanj biti dosta rigorozan za Europsku komisiju po pitanju ove Vlade", rekao je Karamarko.

Izjava guvernera HNB-a Borisa Vujčića da bi kamate na kredite u eurima mogle početi rasti građanima su dodatno zazvonile na uzbunu. Riječ je o tome da su euribor i libor već neko vrijeme na rekordno niskoj razini pa te stope i mogu ići samo prema gore.

"I treba račnati da će u nekoj budućnosti, a teško je procijeniti u kojoj budućnosti, će oni rasti, a s time će rasti i kamatne stope. Tu je guverner potpuno u pravu. Svatko preuzima svoj dio rizika kada se zadužuje pa tako i država koja se isto tako zadužuje", objašnjava Grčić.

Stručnjaci ipak uvjeravaju da scenarij franka nije izgledan i da će, ako do povećanja dođe, to biti umjereno i ne prije 2018. Bivši ministar financija HDZ-ov Ivan Šuker misli da je došlo vrijeme za ukidanje valutne klauzule.

"U budućnosti se mora razmišljati o tome. Hrvatska naprosto mora odustati od nekih modela koji su bili u nekim prošlim vremenima. Možda da nismo imalu valutnu klauzulu i neke druge stvari, možda bi i ponašanje banaka bilo potpuno drugačije", procijenio je Šuker.

O ukidanju valutne klauzule aktualni ministar financija trenutno ne stigne razmišljati. Boris Lalovac, naime, do kraja tjedna u Bruxelles mora poslati plan o dodatnim uštedama i nadati se da će povećanje trošarina i spajanje agencija zadovoljiti Europsku komisiju.