Reforme iz Nacionalnog programa reformi koji je u četvrtak prihvatila Vlada imaju tri cilja - gospodarski rast i konkurentnost, sređivanje javnih financija uz uspostavu makroekonomske neravnoteže te poboljšanje efikasnosti javnog sektora, istaknuo je na konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.

On objašnjava da je Nacionalni program reformi prvi od dva dokumenta (drugi je Program konvergencije) koji Vlada šalje u Bruxelles te da je on ključan u pokušaju rješavanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Napominje i da, unatoč prigovorima o sporosti reformi, Hrvatska dobro stoji i nalazi se na osmom mjestu u EU-u prema brzini provedbe reformi.

"Unatoč, rekao bih, mnogim skepsama oko toga kojom brzinom i u kojoj mjeri se provode reforme u Hrvatskoj, možda treba zabilježiti jedan pozitivan element. Mi smo ipak u toj provedbi, koja jest usporena, pri čemu je provedba reformi u nekim segmentima jako dobra, u nekim drugim usporena, ali kad gledate globalno, po ocjenama Odbora za ekonomsku politiku Europske unije, mi smo osma zemlja u Uniji po provedbi tih reformi", istaknuo je Grčić.

 

Deset reformskih područja

 

Vlada je u Nacionalnom planu reformi odredila tri glavna cilja strukturnih politika - promicanje rasta, vanjske konkurentnosti i ponovna uspostava ravnoteža u hrvatskom gospodarstvu, potom rješavanje slabosti u upravljanju i povećanje učinkovitosti javnog sektora te povećanje održivosti duga opće države i jačanje upravljanja javnim financijama.

U sklopu tih glavnih ciljeva ističe deset specifičnih reformskih područja u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju - jačanje fiskalnog okvira i upravljanja javnim financijama; racionalizaciju i poboljšanje kontrole nad rashodima: poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava; smanjenje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava; reformu sustava socijalnih naknada; poboljšanje funkcioniranja javne uprave; poboljšanje upravljanja javnim poduzećima; smanjenje administrativnog opterećenja i troškova poslovanja poduzeća; poboljšanje kvalitete novih zakona; osnaženi okvir za provedbu stečajnih postupaka.

Grčić kao ključne reforme koje donosi Nacionalni program ističe smanjenje parafiskalnih nameta, donošenje novog stečajnog zakona i onog o stečaju potrošača, smanjenje donošenja zakona po hitnoj proceduri uz ex post procjenu učinaka, smanjenje broja agencija za 15 posto uz optimizaciju njihovih troškova i uvođenje novog sustava plaća s platnim razredima i stimulacijama prema rezultatima rada.

Tu je i smanjenje broja područnih jedinica javne uprave za 20 posto, kontrola nad radom i zaduživanjem komunalnih poduzeća, poboljšanje rada javnih poduzeća te reforma mirovinskog sustava kroz smanjenje broja kategorija za beveficirani radni staž.

U zdravstvu, Vlada planira novi model ugovaranja plaćanja i nastavak provedbe master plana za bolnice.

Grčić najavljuje i daljnje okrupnjavanje socijalnih naknada i aktiviranje jedinstvenog novčanog centra, strožu kontrolu izdavanja državnih jamstava itd. Njemu se čini realnim da neke od predloženih mjera Vlada može provesti do kraja godine, jer se, kako je rekao, Vlada već nekima od njih bavila.

Napomenuo je da se mjere iz Nacionalnog programa reformi uglavnom ne odnose na planirane proračunske uštede od 2,09 milijardi kuna, vezane uz smanjivanje prekomjernog deficita.

Još jednom se osvrnuvši na tvrdnje da Vlada ne prikazuje realni proračunski deficit središnje države, ustvrdio je da je on za 2014. godinu 12,5 milijardi kuna, a ostatak do 18,8 milijardi odnosi se na dodatne troškove javnih poduzeća, jedinica lokalne samouprave, državnih jamstava, prije svega HŽ Carga i za izgradnju Zračne luke Zagreb. "Nema nikakvih nejasnoća i obmanjivanja javnosti", kaže Grčić.

 

Lalovac: uštede veće od 1 milijarde kuna

 

Govoreći o planiranom smanjivanju proračunskih rashoda, ministar financija Boris Lalovac kazao je kako se planiraju uštede iznad milijardu kuna. Pri tome se planira smanjenje deficita HAC-a za 50, a HŽ Infrastrukture za 200 milijuna kuna do kraja godine, dok bi izvanproračunski korisnici trebali uštedjeti 407 milijuna kuna. To su Hrvatske vode sa 102, Hrvatske ceste 105, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 100 i HZZO 100 milijuna kuna.

Proračunski korisnici, odnosno ministarstva, trebali bi uštedjeti 435 milijuna kuna od čega najviše Ministarstvo poljoprivrede, 90,8 milijuna kuna. Državna riznica već je zaključana i ostaje tehnička provedba putem rebalansa, kaže Lalovac.

Što se tiče agencija, njihov broj se prema današnjoj odluci Vlade treba smanjiti s 57 na 48, a čeka ih i standardizacija troškova od kojih je jedna prosječna cijena najma prostora od efektivnih 11 eura po četvornom metru, uključujući PDV.

Na pitanje kako Vlada kani osigurati provedbu svojih odluka u agencijama, Lalovac je rekao da će vodstva tih agencija morati provoditi Vladine odluke. Odgovarajući na primjedbu da neke agencije nisu na proračunu, ustvrdio je da jesu, čim im Vlada osigurava sredstva.

"Neovisnost u financiranju znači da one samostalno na tržištu ostvaruju prihode, ali ako im Vlada osigurava financiranje nekim parafiskalnim nametom, nisu neovisne odnosno jesu u svome radu, ali u financiranju ne", rekao je.

Na pitanje hoće li se plaće u agencijama izjednačiti s državnom službom i hoće li njihovi prihodi ići u proračun, potpredsjednik Grčić odgovorio je kako je bitno uspostaviti kontrolu njihovih rashoda, pa i plaća te da ih nedvojbeno čeka "harmonizacija plaća".

Prema njegovim riječima, nije isključeno da se i u neovisnim agencijama propišu standardi plaća. "Već se 6 godina borimo s krizom i svi koji mirišu na javni sektor, moraju shvatiti da ne mogu ostati izvan racionalizacije, optimiranja troškova i povećanja učinkovitosti" kaže Grčić.