Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je, stigavši u Gdanjsk na proslavu 70. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, ocjenila da je, u svijetlu najnovijih događanja u Moskvi, upravo taj poljski grad kao jedan od simbola stradanja u Drugom svjetskom ratu primjereno mjesto upućivanja poruke tolerancije, solidarnosti i integracije te postavki međunarodnog prava.

 

Hrvatska predsjednica se s nizom čelnika zemalja Europske unije, prvenstveno srednjoeuropskih i istočnoeuropskih te baltičkih država, odazvala pozivu poljskog predsjednika Bronislawa Komorowskog da se ova velika obljetnica pobjede nad nacizmom održi u gradu u kojem je i počela "jedna od najvećih tragedija čovječanstva", propuštajući tradicionalnu vojnu paradu u Moskvi šaljući time simboličnu poruku neslaganja s ulogom Rusije u ukrajinskoj krizi.

"Važnost ovoga skupa je u toleranciji, solidarnosti integraciji i povezivanju", Kazala je Grabar-Kitarović.

Iako, kako je kazala, ovaj skup ne bi uspoređivala s mimohodom i vojnom paradom u Moskvi jer ne želi izazivati podjele takve vrste, smatra da se službenoj Rusiji poruka mora uputiti.

"Svi znamo da danas moramo odaslati poruku Moskvi, ali i drugima u svijetu da se moramo pridržavati načela poretka država 21. stoljeća i poštivati temeljne postavke međunarodnog prava kao što su suverenitet, teritorijalna cjelovitost i politička neovisnost svake države", kazala je šefica hrvatske države.

Večerašnji skup, dodala je, bit će još jedna prilika da se ukaže na proces europske integracije koji nije dovršen.

"Večeras ćemo mi državnici naglasiti i važnost procesa europskog integriranja, procesa stvaranja Europe koja je slobodna, cjelovita, Europe koja je u miru, ali procesa koji još nije dovršen. Imamo još puno toga za napraviti, međutim, mislim da smo na dobrom putu", rekla je predsjednica.

Podsjetila je da je Gdanjsk, gdje je nacistička Njemačka započela II. svjetski rat koji je odnio živote više od 60 milijuna ljudi, vojnika i civila, simbol ne samo tog stradavanja već i simbol raspada jednog drugog totalitarnog režima.

"Ovdje je krenuo pokret Solidarnost koji se proširio diljem srednje i jugoistočne Europe i koji je potaknuo i druge zemlje na slobodoumno razmišljanje i stremljenje za slobodom, demokracijom i ljudskim pravima", rekla je predsjednica. Ona će kasnije s ostalim državnicima posjetiti Spomenik radnicima brodogradilišta poginulih 1970. i sudjelovati u ceremoniji paljenje svijeća.

Grabar–Kitarović je također kazala da će večeras iskoristiti priliku za razgovore s baltičkim čelnicima o čvršćem povezivanju sjevera i juga Europe.

"Okosnica između Baltika i Jadrana jest jedna od odrednica moje vanjske politike", rekla je Kitarović.

"Mislim da je to jedan niz država kojima prirodno pripadamo, s kojima smo bliski. Mislim da to teče jako dobro", dodala je. Podsjetila je na nedavno održani trilateralni sastanak s predsjednicima Slovenije i Austrije te najavila novi posjet Austriji, Slovačkoj i službeni posjet Varšavi.

"Večeras ćemo se naći s predsjednicima baltičkih država i visokim dužnosnicima iz Češke, Njemačke i drugih država koje pripadaju tome srednjoeuropskom miljeu", rekla je predsjednica.

Nakon panela "Europska integracija kao lekcija iz Drugog svjetskog rata. Značenje integracije danas", predsjednica će navečer na poluotoku Westerplatte odati počast poljskim vojnicima iz Drugog svjetskog rata ispred golemog 25 metara visokog spomenika od 236 granitnih blokova. Upravo na Westerplatteu, na obali Baltičkoga mora, 1. rujna 1939. bez prethodne najave njemački ratni brod "Schleswig-Holstein" otvorio je vatru na poljsku vojnu bazu i tako je otpočela prva bitka europskog poprišta "najveće svjetske klaonice".

Gdanjsk je za brojne europske čelnike, nakon sve većih napetosti između Zapada i Rusije poslužio kao alternativna proslava obilježavanja pobjede nas nacizmom, pa će raskošna parada na Crvenom trgu podno zidina Kremlja proći bez najviših čelnika Francuske, Njemačke, Velike Britanije i SAD-a.

Glasnogovornik kancelarke Merkel Steffen Seibert još je u ožujku izjavio da "s obzirom na postupanje Rusije u istočnoj Ukrajini i na Krimu, nazočnost na vojnoj paradi ne bi bila primjerena". Zbog Ukrajine se Rusija nalazi na udaru sankcija EU-a i SAD-a.

Rusija je sve izoliranija zbog aneksije Krima i potpore proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine. Vladimir Putin je 2000., izjavio da je Rusija "dio europske kulture" te da "ne može svoju zemlju vidjeti izoliranu od Europe koju često nazivamo civiliziranim svijetom".