Ministar zdravlja Siniša Varga pozvao je u subotu sve da se odazovu na nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, raka vrata maternice i raka debelog crijeva, kazavši da se rano otkriveni karcinom može izliječiti te da nema razloga niti izlika zašto netko ne bi obavio te pretrage i preglede.

 

Ministar Varga je u Rijeci sudjelovao na Konferenciji o nacionalnim preventivnim programima, kojima se želi utjecati na što ranije otkrivanje raka i brži početak liječenja, a nakon konferencije i u promotivnoj akciji na riječkom Korzu.

Varga je ukazao da je prevencija izuzetno važna, da raste broj otkrivenih karcinoma iz godine u godinu te da navike kao što su pušenje, alkohol ili premasna hrana uzrokuju sve veći broj karcinoma.

Istaknuo je da se svaki rano otkriveni karcinom može izliječiti, ali da se događa da se bolesnici kasno javljaju liječniku, kada već imaju teške simptome, a bolest je neizlječiva.

Naglasio je da su sve pretrage u okviru preventivnih programa - mamografija, papa test i pregled stolice, posve besplatne i kratko traju.

Govoreći o raku debelog crijeva i odazivu na pregled stolice u sklopu nacionalnog programa, pojasnio je da se uzorak jednostavno uzima kod kuće i pošalje na testiranje, da se potom traži nalaz krvi u stolici i da se svatko kod koga se pronađe poziva na kolonoskopiju. Taj pregled je „mrvicu" neugodan, ali nije invazivan, besplatan je i može se brzo, bez čekanja obaviti, a spašava život, rekao je i dodao da se promjena na sluznici crijeva, kada se otkrije u početnoj fazi, može izliječiti, a da je, kada se već pojave teži simptomi, češći smrtni ishod.

Po riječima ministra Varge, Hrvatskoj je iz strukturnih EU fondova na raspolaganju 15 milijuna eura za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, pa je pozvao zainteresirane da se jave resornom ministarstvu.

Izvijestio je i da je u tijeku donošenje akcijskog plana za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti od 2015. do 2020. Dodao je da u Švedskoj puši 11 posto, a u Hrvatskoj 33 posto ljudi i sve više djece.

Na novinarsko pitanje hoće li se kroz sustav osiguranja penalizirati neodazivanje na preglede i rizično ponašanje poput pušenja, Varga je rekao da o tome još nije odlučeno, da najvjerojatnije neće biti u ovoj fazi zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, tj. da dopunsko osiguranje za sada neće ovisiti o ljudskim navikama.

Rekao je da će to sigurno jednog dana biti potrebno, kako bismo se pridružili ostalim članicama EU, koje razlikuju brigu o svom zdravlju - da oni koji ne puše, ne piju pretjerano, umjereno jedu - imaju nižu stopu doprinosa, u smislu plaćanja premije dopunskog osiguranja, a oni koji puše, piju, ne brinu o svom zdravlju, barem simbolično veći trošak.

Na upit o cjepljenju protiv HPV-a ( humani papiloma virus), ministar je rekao je da ono dobrovoljno. Nije obavezno, ali je ušlo u službeni kalendar Hrvatske kao preporučeno cijepljenje protiv HPV-a, rekao je.

U kalendar za sada idu djevojčice kod upisa u srednju školu, ali i kroz aktivnosti Grada Zagreba s ostalim gradovima i županijama koji će organizirati cijepljenje i za dječake, naveo je.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tamara Poljičanin kazala je da u svijetu od karcinoma boluje oko 15 milijuna ljudi, a oko 8 milijuna ljudi umire od te bolesti.

U Hrvatskoj je karcinom na drugom mjestu po smrtnosti i u mortalitetu ima udjel od 28 posto, navela je.

Istaknula je da imamo i povećanje incidencije i blagi porast mortaliteta, ali da se uspjeva smanjiti te stope kod ljudi do 65 godina starosti i da one padaju. No, dodala je, u starijoj popuilaciji raste mortalitet, pa da bi trebalo povećati skrb o toj populaciji.

Navela da u Hrvatskoj, samo od raka vrata maternice, umre oko 140 žena na godinu, da je prije uvođenja nacionalnih programa, samo trećina žena radila preventivne preglede, a sada redovite papa testove obavlja 63 posto žena.

Na skupu je među ostalim rečeno da u ukupnom broju žena koje obavljaju preventivne preglede, jedan dio obavlja preglede više puta, ponekad i nepotrebno, dok ih dio žena uopće ne obavlja te da bi to trebalo promijeniti.

Na Konferenciji su sudjelovali i predstavnici povjerenstava za provedbu nacionalnih programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, raka debelog crijeva i raka dojke, Povjerenstva za palijativnu skrb, županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolnica, domova zdravlja, sveučilišta, lokalne i područne samouprave, udruga te stručnih komora i društava.