Većina saborskih klubova podržala je u utorak prijedlog da država isplaćuje do tri minimalne mjesečne plaće radnicima u tvrtkama s blokiranim računom, no HDZ upozorava da Vlada nije predvidjela novac za primjenu takvog zakonskog rješenja i traži da se prijedlog, umjesto u hitnoj saborskoj proceduri, raspravi kroz dva čitanja.

Riječ je o izmjenama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, po kojima bi poslodavac, koji nije isplatio plaću jer mu je račun u blokadi, bio dužan Fini podnijeti zahtjev za prisilnu naplatu, a ako to ne učini, pokrenut će se pljenidba po svim njegovim računima.

Agenciji za osiguranja radničkih potraživanja u slučaju stečaja podnijet će zbirni zahtjev za sve radnike kojima taj mjesec nije isplatio plaću, a Agencija će donijeti rješenje o isplati maksimalno tri minimalne mjesečne plaće s doprinosima za svakog radnika, te preuzeti potraživanja radnika prema takvom poslodavcu. Uz minimalne plaće, predviđena je i isplata naknada za godišnje odmore i bolovanje. Predložene izmjene na snagu bi stupile 1. rujna, zajedno s novim stečajnim zakonom.

"Ne osporavamo namjeru ministarstva da pomogne radnicima u blokiranim firmama, ali način na koji se to pokušava napraviti nije dobar i nužno bi bilo da ovaj zakon ide u dva čitanja", kazao je Đuro Popijač u ime Kluba HDZ-a.

Ustvrdio je da Vlada "neumoljivo unosi kaos u pravni sustav zemlje i neprestano pogoršava uvjete poslovanja hrvatskom gospodarstvu". "Moj osobni dojam je da upravo Ministarstvo rada, nizom štetnih odluka, zakona i pravila, prednjači u zagorčavanju života hrvatskom poduzetniku. Ove izmjene zakona po svojoj kaotičnosti i količini problema koje će izazvati nadilaze već legendarnu odluku da poduzetnici moraju voditi evidenciju o slobodnom vremenu radnika", ocijenio je Popijač.

Upozorio je da Vlada nije analizirala učinke ni troškove provedbe predloženih izmjena, pa provedbu zakona namjerava financirati iz 67 milijuna kuna kojima raspolaže Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja. "Ta je proračunska pozicija predviđena za isplatu plaća radnicima u tvrtkama koje su u stečaju, a sredstva za isplatu u slučaju blokade poslodavca u proračunu nisu predviđena. Kako je moguće konstatirati da nisu potrebna dodatna sredstva", upitao je Popijač.

Upozorio je da u blokiranim tvrtkama radi 48.000 ljudi te da u svibnju plaće nisu isplatila čak 5.532 poslodavca. "Kako će se i na koji broj poslodavaca ovaj zakon primjenjivati, za koliko će se radnika u rujnu isplatiti minimalne plaće i s koje pozicije", upitao je Popijač. Zaključio je kako sredstva na poziciji Agencije "nisu novac kojim se može igrati kako koji ministar poželi za predizborne svrhe".

Nadica Jelaš (SDP) uzvratila je da se zakon donosi kako bi se, uz radnike u stečaju, zaštitili i radnici poslodavaca s blokiranim računom. "Broj takvih radnika je velik, postoji opasnost socijalne ugroze, a poslodavci svoje radnike često ni ne doživljavaju kao vjerovnike. Nužno je brzo djelovati i zaštititi radnike", kazala je.

Predloženi zakon podržao je i nezavisni Slavko Linić, koji je, međutim, upozorio kako sudovi ne kažnjavaju neisplatu plaća ako je poslodavac u blokadi. "Kad smo donosili zakon kojim je neisplata plaća postala kazneno djelo, nitko nije govorio kako nije odgovoran poslodavac ako mu je račun u blokadi", kazao je Linić. Dodao je kako blokirani poslodavac ima mogućnost zadužiti se, tražiti pomoć ili otvoriti stečaj, ne i uskratiti plaće.

Upozorio je kako je među poslodavcima koji ne isplaćuju plaće i država, te upitao zašto Vlada nije smijenila ni jednog člana uprave ni nadzornog odbora u tvrtkama u državnom vlasništvu koje ne isplaćuju plaće, zbog čega mu, kaže, od predloženog zakona "ipak ostaje mala gorčina".

Sudskom praksom nezadovoljna je i ingrid Antičević Marinović (SDP), koja kaže kako je poslodavac u svakom slučaju odgovoran za blokadu. "Ne poštuje se zakon. Ako postoji takva sudska praksa koja ide 'in favorem' poslodavcu, neće nam biti teško posegnuti za još preciznijom inkriminacijom, ako je to uopće moguće", kazala je.

Laburist Zlatko Tušak uzvratio je, međutim, kako za takvu praksu nisu odgovorni sudovi. Podsjetio je na nedavno raspravljeno izvješće glavnog državnog odvjetnika, u kojem stoji da je DORH odbacio 108 kaznenih prijava zbog neisplate plaća, tumačeći kako nema kaznenog djela kada je do neisplate došlo zbog blokade računa ili kada poslodavac, ne svojom krivnjom, nema dovoljno novca za plaće.

Tušak je naveo da je za neisplatu plaća kazneno gonjeno 37 poslodavaca, od kojih je 25 dobilo uvjetnu kaznu, tri su kažnjena novčano, u dva slučaja je tužba odbijena, a sedam predmeta je još u postupku. "To su stvarni rezultati kad govorimo o neisplatama plaća kao kaznenom djelu", zaključio je.

Predloženi zakon Tušak je podržao, ocijenivši da se njime dijelom ispravlja nepravda prema radnicima koji su se zbog neisplate plaća u blokiranim tvrtkama i sami našli u blokadi.

Zakon je podržao i HDSSB, čiji je Boro Grubišić kazao kako se "čudi da se u ovoj državi uopće isplaćuju plaće i mirovine, kad znamo za višemilijunske otpremnine menadžerima u Croatia Osiguranju i Ini, 1,7 milijardi inozemne štednje 20 hrvatskih građana i netransparentne štedne uloge u Lihtenštajnu".

DORH je prozvao da ništa nije poduzeo kako bi rasvijetlio te slučajeve. "Bitno nam je da se odmah hapsi (Davor) Šuker zbog sumnje na klađenje, a tamo nam leže milijarde eura", rekao je Grubišić.

Ministar rada Mirando Mrsić zaključno je kazao kako mu je žao što HDZ neće podržati predloženi zakon koji, tvrdi, želi zaštititi radnika, srediti stanje i "onemogućiti kaos kakav je vladao do sada". Na Popijačevo pitanje na koga će se zakon odnositi, objasnio je da će se primjenjivati na tvrtke koje se u blokadi nađu nakon 1. rujna.