Na zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu upravo je završena ključna rasprava posvećena Zaključcima sa sastanka Europskog vijeća održanog 15. i 16. listopada 2015. i sastanka čelnika od 25. listopada 2015. o zapadnobalkanskoj ruti. U raspravi su sudjelovali predsjednik Vijeća Donald Tusk i predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, inicijator nedjeljnog summita.

 

Predsjednik Juncker u svom je govoru pozvao na bolju suradnju zemalja koje se nalaze na ruti, ali i među svim zemljama članicama Europske unije.

Također je istaknuo kako izbjeglice imaju pravo na pomoć, ali i obvezu da se registriraju. Odbijanje registracije treba značiti ukidanje prava na zaštitu. Istaknuo je i zahtjev Hrvatske za aktivacijom Mehanizma civilne zaštite te pozvao zemlje članice da solidarno pomognu koliko je u njihovoj mogućnosti.

U ime Vijeća, predsjednik Tusk je je istaknuo kako krizna vremena zahtjevaju krizne mjere. Pohvalio je financijske doprinose zemalja članica koje nadilaze iznose na koje su se obvezale. Također je istaknuo da je omogućeno osam puta više mjesta za relokaciju izbjeglica nego što je izbjeglica koje žele koristiti to pravo, što otežava potpunu implementaciju prijedloga.

U raspravi je sudjelovala i slovenska zastupnica Tanja Fajon koja je dodijeljeno vrijeme za govor iskoristila za optužbe prema Hrvatskoj da tjera ljude u rijeke i nehumano postupa prema njima. Na prozivke slovenske zastupnice odgovorio je zastupnik Picula napomenuvši kako su izjave o namjernom tjeranju izbjeglica u rijeke potpuno deplasirane. "Radi se o očajničkom potezu ljudi kojima nije bilo omogućeno da granicu prijeđu preko mosta u Sloveniju". Picula je istaknuo da je u Hrvatsku u zadnjih mjesec dana ušlo vise od 250 000 ljudi. "Svima je pružena zdravstvena skrb, hrana i organiziran prijevoz. Sve bez upotrebe sile, paljenja kampova i militarizacije granica."

Komentirajući nedjeljni dogovor Picula je naglasio kako je on u teoriji dobar, ali se postavlja pitanje njegovog funkcioniranja u praksi ako prema Europi opet dnevno krene 10 000 ljudi, a jedna zemlja na ruti ograniči prihvat na 2500.

"Ova kriza nije nastala na Zapadnom Balkanu niti se tamo može riješiti sve dok vanjska granica Unije s Turskom ne bude pod kontrolom. Pritom, registracija treba biti obveza, ne mogućnost. Umjesto prozivanja, okrenimo se suradnji. Europska unija treba naći održivi, zajednički odgovor na problem. U suprotnom, ne možemo očekivati od zemalja članica izloženih krizi da vlastitu sigurnost pretpostave zajedničkoj europskoj politici koje zapravo nema", zaključio je Picula.