Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisani su mogući načini popunjavanja glasačkog listića, o čemu je tportal već detaljno izvijestio u prikazu osam mogućih scenarija. Profesor Rimac upozorava na onaj veoma problematičan, kada se zaokruži samo preferirani kandidat - tada manipulacija glasačkim listićima može doslovce presuditi izbore na kojima se predviđa veoma tijesan rezultat.

"To je problem koji može rezultirati krađom na izborima i to ne baš malom krađom te izazvati nepovjerenje u poštenje izbora", ističe Rimac za tportal.

Način kontrole izbora sastoji se, inače, od tri elementa: popisa birača na kojem su zaokruženi oni koji su izašli na izbore, glasačkih listića i izvještaja o izbrojenim glasovima. Ta tri elementa moraju biti jednaka u broju kako bi se moglo kazati da je procedura barem koliko-toliko valjana, objašnjava Rimac. Ako, primjerice, ima manje onih koji su zaokruženi da su izašli na izbore nego listića ili prebrojanih glasova, onda se na takvom mjestu poništavaju izbori i oni se ponovno provode. To je uobičajen način kontrole.

"Kod modela koji smo sada zakonski dobili i tumačenja koje je dao DIP, praktički imamo problem da je način brojanja i način pripisivanja, tj. odlučivanja kako se neki glas broji, takav da ga je nemoguće u potpunosti kontrolirati. Naime, broj glasača i broj listića može odgovarati realnom stanju, a da mi pritom nismo potpuno sigurni da je proces proveden do kraja jer je malim potezom olovke na nečijem listiću moguće glas usmjeriti nekom drugom", upozorava Rimac.

Ako ste zaokružili samo kandidata s neke liste, a ne i listu, automatski će glas ići i kandidatu i njegovoj listi.

Ako birač glasuje za jednu listu, a preferirani glas da kandidatu s neke druge liste, onda će biti vrijedeći samo glas dodijeljen listi i kandidatov će propasti.

Rimac kaže da je propagiranje ovih izbora s idejom preferencijalnog glasovanja išlo za tim da se biračima poruči da je dovoljno izabrati ime, a ne da pritom moraju izabrati i listu koja je vezana uz to ime. No ako ne zaokruže i listu već netko drugi zaokruži konkurentsku listu, njihov glas za određenog kandidata propada i usmjerava se listi koju oni uopće nisu izabrali.

Je li moguće spriječiti takav scenarij?

"To je moguće pratiti jedino grafologijom koja nije egzaktna znanost u svim svojim detaljima. Mi nemamo nikakve organizacijske modele u kojima bi se mogle koristiti samo specijalne olovke, koje poslije ne bi bile dostupne onima koji obrađuju listiće ili nešto slično, čime bi se to barem teoretski moglo spriječiti", kaže Rimac koji baš ne vjeruje da će Državno izborno povjerenstvo u međuvremenu dati promjenu tumačenja zakona. Zbog toga je, ističe, izuzetno važno sada educirati glasače da njihov glas za pojedinog kandidata, bez zaokruživanja njegove liste, nije potpuna informacija i podložna je vrlo ozbiljnoj manipulaciji.

Osim toga, glasovi za preferiranog kandidata propadaju i ako njihova lista ne prijeđe izborni prag. Iako je propisano da zaokruživanjem samo kandidata, ali ne i liste, taj glas automatski važi i za listu, s obzirom na moguću manipulaciju pitanje je u kojoj mjeri preferencija pojedinca ima karakter ishoda izbora.

"Mislim da bi bilo puno realnije da zaokruživanje preferiranog pojedinca automatski znači i preferenciju te liste, a ne ovo što smo dosada imali, da ako imamo disparatni izbor pojedinca i liste, da se priznaje glas za listu", navodi Rimac upozoravajući da bi se moglo dogoditi da mnogi akteri izbora zatraže ponovno prebrojavanje glasova, pa čak i ekspertizu jesu li odgovori dani istom olovkom ili istim načinom zaokruživanja. Sve to može, naravno, rezultirati vrlo nezgodnom situacijom po sam ishod izbora.

Uloga promatrača